
Novinar i direktor novinskog portala ZUGO.MD, Mihai Avasiloaie, u intervjuu za The Geopost govorio je o situaciji u Moldaviji nakon ruske okupacije Ukrajine, kao io situaciji u Pridnjestrovlju, regionu koji je deo Moldavije, ali ima tzv. svoje institucije. On je rekao da je ovaj region unutar Moldavije pod ruskom kontrolom.
“Moldavija je izgubila kontrolu nad Pridnjestrovljem, separatističkim regionom koji se graniči sa Ukrajinom i do sada je de fakto pod ruskom kontrolom“, rekao je Avasiloaie za Geopost.
Avasiloaie vidi veliki ruski uticaj u Moldaviji, zbog ruskog učešća u medijima, kao iu Pridnjestrovlju.
„Drugi problem je to što su nakon nezavisnosti zemlje, medijima u Moldaviji decenijama dominirali mediji koje održava ili finansira Rusija, posebno televizija i novine. Ali možda je najveći problem naš separatistički region Pridnjestrovlja, koji ima režim koji je stvorila i podržava Rusija”, navodi on.
U nastavku mođete pročitati ceo intervju:
Kakva je situacija u Moldaviji nakon ruske agresije na Ukrajinu?
Ovih dana situacija u Moldaviji je prilično mirna. Naravno, ljudi razumeju da postoji opasnost, jer naša zemlja ima široku granicu sa Ukrajinom, zemljom u kojoj se vodi rat. U prvim danima rata ljudi su bili više uplašeni. Neki građani su mislili da bi rat mogao da stigne do Moldavije. Dobra stvar je što se rat nije proširio ovde.
Naravno, neki i dalje veruju da bi nešto moglo da se desi u vezi sa separatističkim regionom Pridnjestrovlja. Ali uprkos nekim manjim provokacijama, do sada nije bilo veće pretnje.
Jedno je sigurno: NATO i strane ambasade koje se nalaze u Moldaviji tvrde da za Moldaviju, u ovom trenutku, nema pretnje, uprkos ratu u susednoj Ukrajini. Moldavija je na izborima 2021. odlučno izabrala put evropskih integracija, što je rezultiralo još većom otvorenošću evropskih partnera prema našoj zemlji. Iako se činilo da će u tom pogledu stvari imati pozitivan preokret, nažalost, rat u Ukrajini je teško pogodio moldavsku privredu i lokalne investicije. Naglo su porasle cene gasa, struje, goriva i hrane.
Moldavija je od prvog dana osudila rusku agresiju u Ukrajini, ali se nije pridružila međunarodnim sankcijama. Postoji više razloga za to, ali glavni je taj što je naša zemlja zavisna od ruskih resursa.
Takođe, Moldavija je po Ustavu neutralna država, što znači da ne može da obezbedi oružje i trupe Ukrajini. Nije da nerazvijena moldavska vojska ima nešto zaista vredno da ponudi ukrajinskim odbrambenim snagama.
Najmanje 500.000 izbeglica ušlo je u Moldaviju iz Ukrajine od 24. februara, čime je Moldavija najteže pogođena zemlja u regionu po broju izbeglica. U Moldaviji je ostalo samo manje od 100.000 ljudi; polovina su deca. Način na koji su Moldavci otvorili svoja vrata da pomognu izbeglicama pohvaljen je u međunarodnim medijima i od strane važnih stranih zvaničnika.
Koliko je ruski uticaj prisutan u Moldaviji?
Prvo, moram da vas podsetim da je Moldavija postsovjetska zemlja. U nekim delovima zemlje još uvek ima ljudi koji imaju tu sovjetsku misao i ideje vezane za Sovjete. Na primer, iako je Moldavija parlamentarna republika u kojoj parlament ima glavnu moć, većina ljudi i dalje očekuje da predsednik upravlja zemljom, iako predsednik ima vrlo malo moći. Dakle, želja naroda da ima jakog vođu je i dalje prisutna. Neki od njih Putina smatraju moćnim liderom. Naše nedavne ankete pokazuju da otprilike jedna trećina naših građana podržava ili na neki način opravdava rusku agresiju u Ukrajini. Tako da ovo možemo videti kao dokaz ruskog uticaja ovde, ruske propagande koja se široko proširila u Moldaviji.
Treba znati da proruske stranke u Moldaviji imaju verovatno oko polovinu glasova na izborima (parlamentarnim i predsedničkim). U većini slučajeva, Moldavci ne glasaju za doktrinu ili koncept vlade, već za kriterijume identiteta (prozapadni ili proruski glasovi). Naravno, svi kažu da glasaju za Moldaviju, ali se uglavnom oslanjaju na jedan od ova dva modela.
Drugi problem je što su nakon nezavisnosti zemlje, medijima u Moldaviji decenijama dominirali mediji u vlasništvu ili finansirani od strane Rusije, posebno televizija i novine. Ali, možda, najveći problem je naš separatistički region Pridnjestrovlja, koji ima režim koji je stvorila i podržava Rusija.
Možete li nam reći nešto o situaciji u Pridnjestrovlju?
Treba da znate da je Pridnjestrovlje mali deo Republike Moldavije koji ima svoje tzv. Vlasti. Moldavija je stekla nezavisnost od Sovjetskog Saveza 1991. U Moldaviji je 1992. izbio vojni sukob. Sukob je počeo direktnim učešćem Rusije, koja je poslala oružje i ljude, gde su stotine ljudi poginuli.
Kao rezultat toga, Moldavija je izgubila kontrolu nad Pridnjestrovljem, separatističkim regionom koji se graniči sa Ukrajinom i de fakto je do sada bio pod ruskom kontrolom.
Rusija čak ima više od 1.500 vojnika koji su ilegalno stacionirani u Pridnjestrovlju (ne uključujući takozvane ruske mirovne snage), iako je Moldavija više puta zahtevala povlačenje ovih trupa.
Vojni stručnjaci kažu da iako Rusija ima trupe i municiju u Pridnjestrovlju (skladište municije u Kobasni se verovatno naziva najvećim skladištem municije u istočnoj Evropi sa do 20.000 tona oružja iz sovjetskog doba), ove snage ne predstavljaju trenutnu pretnju Ukrajini. Kažu i da trenutno povezivanje ruskih snaga sa juga Ukrajine (Herson) sa onima u Pridnjestrovlju ima veoma male šanse da se desi zahvaljujući ukrajinskoj odbrani u regionima Nikolajeva i Odese.
Koliko je Evropa ugrožena ruskim uticajem (propagandom)?
Rusija i dalje želi da utiče na neke procese u Evropi. Kao što vidite, ruske diplomate se povremeno proteruju iz evropskih zemalja. U Evropi su postojali neki ruski mediji koje finansira ruska država, a neki od njih su nedavno zabranjeni, kao što su Sputnjik i Russia Today. Takođe ne možete zanemariti ulogu takozvanih fabrika trolova koje organski šire svoje ideje na društvenim mrežama.