
Oko 80 odsto od 600 analiziranih komentara na društvenim mrežama u Austriji i Nemačkoj ima prorusku tendenciju, navodi se u saopštenju ZDM.
„Ruske dezinformacije mogu lako da prodru tamo gde nam nedostaju određena znanja. Potrebno nam je više obrazovanja o složenim pitanjima, a ne samo provera činjenica o konkretnim događajima. Cilj propagande Kremlja je da demonizuje Ukrajinu kako bi se razbila naša solidarnost“, rekao je Ditmar Pihler, suosnivač ZDM i analitičar dezinformacija.
„Sankcije ne rade, samo nam štete“, „Zapad je kriv“, i „Ukrajinci su zabranili ruski jezik i pogubili 8 godina genocida u Donbasu“ uobičajeni izrazi proruskog narativa na društvenim mrežama.
Konkretno, rusku verziju događaja u Donbasu od 2014. i navodnu zabranu ruskog jezika širilo je oko 90 odsto ruskih diplomata i političara u intervjuima zapadnim medijima. Ruska propaganda iskorišćava ogromne praznine u znanju zapadne publike, opravdavajući invaziju 2022. U stvari, agresiju na Donbas su pokrenule ruske vojskovođe, koju je pokrenula i finansirala Rusija, kao i uz vojnu pomoć Rusija. Ključna ličnost je bio Igor Girkin, bivši „ministar odbrane“ u „Donjeckoj Narodnoj Republici“. Smatran je odgovornim za nekoliko ratnih zločina, uključujući obaranje putničkog aviona MH17 u julu 2014. Borbe u Donbasu 2014-2022 odnele su živote 3.404 civila, sa obe strane linije fronta. U poslednje 3 godine poginulo je manje od 100 civila, od kojih skoro polovina od minskih nesreća. Tako se teza o „ukrajinskom genocidu nad stanovništvom u Donbasu može jasno poništiti; bez obimne ruske intervencije, vojnog sukoba uopšte ne bi bilo.
„Zabrana ruskog jezika“
U julu 2022, Vitalij Kličko je dao intervju na ruskom ukrajinskom novinaru Dmitriju Gordonu u Kijevu. Popularna TV serija “Sluge naroda” sa Volodimirom Zelenskim je uglavnom na ruskom jeziku. U martu je ruski pevač Andrej Makarevič pozvan na ukrajinsku TV i pevao je na ruskom. Ovo je samo nekoliko primera, ali to ne sprečava ruskog ministra spoljnih poslova Lavrova da ponovo širi lažnu tvrdnju da je ruski jezik zabranjen u Ukrajini i da bi „bilo opasno govoriti ruski u Kijevu (BBC intervju, jun 2022.) . Navodi koje će svaki posetilac ukrajinske prestonice odmah prepoznati kao apsurdne, ali u koje često veruju i šire ljudi koji nemaju veze sa zemljom. Poricanja ruskih ratnih zločina su široko rasprostranjena iu njih se veruje i na društvenim mrežama. Posebno ozbiljan slučaj bio je raketni napad na tržni centar u gradu Kremenčuk, koji je izazvao mnogo žrtava. Kremljska verzija događaja da je „Amstor mol” zatvoren od marta i da se može opovrgnuti na mnogo načina: postoje snimci, video snimci i potvrde iz kase. neposredno pre udara (napada) i prodavnice su reklamirale svoje proizvode u danima pre udara. Međutim, ova dezinformacija se konstantno širila društvenim mrežama, prisustvo žrtava su negirali i mnogi korisnici interneta nazivali „zaverom protiv Rusije“.