
Potpredsednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin opet je obmanuo javnost tokom nedelje dezinformišući da je uvođenje sankcija Ruskoj Federaciji uslov koje Srbija treba da ispuni za članstvo u Evropsku uniju.
Ovu vest preneli su gotovo svi ruski mediji uz podsećanje da se Vulin tokom nedavnog boravka u Moskvi sastao sa “sekretarom Saveta bezbednosti Ruske Federacije Sergejem Šojguom kada je “konstatovano da je posebna pažnja posvećena borbi protiv mešanja Zapada u unutrašnje stvari Rusije i Srbije, kao i interakciji agencija za sprovođenje zakona u oblasti informacione bezbednosti”.
Šta je Vulin rekao:
“Uslovima koje Srbija treba da ispuni za članstvo u Evropsku uniju, priključio se i zahtev da Srbija uvede sankcije Ruskoj Federaciji. Za napuštanje istorijski najistrajnijeg prijatelja, Rusije, otvorili bismo neko poglavlje nakon koga bi nas u nekom drugom poglavlju sačekao zahtev za ukidanje Republike Srpske”, naveo je Vulin.
On je rekao da je Srbija samostalna i slobodna zemlja, što se teško može reći za brojne članice i zato neće uvesti sankcije Ruskoj Federaciji i na taj način izgubiti prijatelja.
“Ako Srbija treba Evropskoj uniji bar koliko i Moldavija, neka prestane da od nas traži ono što ne možemo da joj damo”, poručio je Vulin.
Analiza:
Izjave Vulina su deo šire ustaljene propagande u Srbiji ne bi li građanima, kojima se Rusi predstavaljaju kao braća, omrznula EU, uprkos tome što je EU najveći donator u Srbiji.
Činjenica je da je u proteklih deset godina EU uložila više od četiri milijarde evra bespovratnih sredstava u preko 1.500 projekata u skoro svim opštinama u Srbiji, dok je ponudila više od sedam milijardi evra u povoljnim kreditima, mnogo više nego Rusija i Kina.
Istraživanja javnog mnjenja godinama unazad pokazuju da građani i dalje smatraju da je pomoć drugih spoljnih aktera, poput Kine i Rusije, mnogo veća nego što zaista jeste, dok se sredstva iz Evropske unije potcenjuju, što je rezultat ustaljene propagande vlasti i medija.
Treba napomenuti da je Vulin, inače osoba sankcionisana od strane SAD “zbog korupcije i umešanosti u trgovinu drogom, kao i zbog veza sa Rusijom” nedavno imenovan za čoveka koji je zadužen za saradnju sa zemljama BRIKS.
“Nije nevažno istaći da BRIKS svojim članicama ili kandidatima za članstvo ne postavlja nijedan politički uslov. Za članstvo u BRIKS-u nije potrebno usvojiti zakone koji su napisani van granica vaše zemlje, ne morate da predate vlast NVO sektoru, niste dužni da na vašu ambasadu istaknete zastavu Ukrajine ili ozakonite istopolne brakove. Za članstvo u BRIKS-u nije potrebno uvesti sankcije bilo kome niti prepustiti drugima vođenje spoljne politike vaše zemlje”, ocenio je pre neki dan Vulin.
Aprila ove godine, podsetimo, šefovi diplomatija zemalja članica Evropske unije (EU) usvojili su u Briselu izmene i dopune Poglavlja 35 u pristupnim pregovorima sa Srbijom koje se odnose na obaveze koje za Srbiju proizlaze iz sporazuma postignutih sa Kosovom prošle godine u Briselu i Ohridu.
U tekstu koji su prethodno, 15. aprila, usvojili ambasadori zemalja EU, navodi se da će napredak u pregovorima Srbije o pristupanju u EU biti vođen njenim napretkom u pripremama za pristupanje.
To će se, kako se dodaje, “posebno meriti u odnosu na kontinuirano angažovanje Srbije na vidljivom i održivom poboljšanju odnosa sa Kosovom, kao i drugim zahtevima sadržanim u tački 23 pregovaračkog okvira“.
U tekstu, u koji je RTS imala uvid, takođe se ističe da Srbija treba u potpunosti da sprovodi obaveze koje za nju proističu iz Sporazuma o putu normalizacije između Kosova i Srbije, u skladu sa aneksom o implementaciji, dogovorenim 18. marta 2023.
“Sve rasprave u vezi sa implementacijom Sporazuma odvijaće se u okviru dijaloga uz podršku EU”, dodaje se.
Brzina kojom će Beograd napredovati uslovljen je i dijalogom sa Prištinom u kojem je potreban konkretan angažman obe strane, posle eskalacija protekle godine.
Za sve države Zapadnog Balkana, osim za Srbiju, neformalni uslov za članstvo u EU je i pristupanje NATO./The Geopost/