
Ukrajinski farmeri poput Anatolija Kulibabe iz Bilke bore se sa tragedijom nakon sveobuhvatne invazije Rusije. U ruskom vojnom bombardovanju ubijen je njegov 45-godišnji sin, a ruske trupe su zauzele njegovu farmu, ostavljajući veliki deo u ruševinama.
„Moja polja su uništena granatiranjem“, rekao je Kulibaba za NPR.
Satelitski snimci kompanije Makar Technolodži objavljeni početkom juna pokazuju štetu od rata koji je izabrao Vladimir Putin, koji cilja ukrajinske farme vazdušnim napadima.

Koristeći slike iz NASA-e, Maksar procenjuje da, u poređenju sa podacima iz 2021.:
- Ukrajinski farmeri su zasadili 30% manje prolećnih površina.
- Proizvodnja kukuruza opala je za 54 odsto.
- Proizvodnja suncokreta smanjena za 40%.
Invazija, koja je počela 24. februara, ne samo da je uništila mnoga ukrajinska polja već je i poremetila sadnju prolećnih useva i otpremu postojećih zaliha žitarica, saopštila je kompanija Maksar, kompanija za svemirsku tehnologiju sa sedištem u Vestminsteru u Koloradu.
Namerno ciljanje na farme
Trideset posto ukrajinskog poljoprivrednog zemljišta ili je okupirano od strane ruskih vojnih snaga ili je nesigurno, prema nacionalnom ministarstvu poljoprivrede.
Neke oblasti su teže pogođene. U Zaporožju, oblasti (provincije) koja se nalazi na jugoistoku Ukrajine, ruske trupe zauzimaju 85 odsto poljoprivrednog zemljišta u oblasti, preneo je Glas Amerike.
Zaporožje obično proizvodi 2,4 miliona metričkih tona pšenice godišnje. Ove godine poljoprivrednici očekuju da će proizvodnja dostići samo 236.000 metričkih tona.
U selu Šestakove, 30 kilometara severoistočno od Harkova, satelitski snimci dobijeni u aprilu sugerišu „namerni napad na veliki poljoprivredni proizvodni objekat” nazvan farma mleka Agromol, prema Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS).
CSIS procenjuje da je rusko granatiranje ozbiljno oštetilo šest od 20 štala za stoku na farmi mleka Agromol. Farma je jedan od najvećih proizvođača mleka u regionu.
Izveštaji da Rusija krade žito
Maksar je rekao da njeni satelitski snimci, koji se vide ispod, takođe pokazuju kako Putinova vlada nastavlja da uzima žito iz Ukrajine i transportuje ga u druge regione sveta.

Sa leve strane, satelitski snimci pokazuju kako brod za rasute terete pod ruskom zastavom pristaje u krimskoj luci Sevastopolj pod ruskom kontrolom kako se puni žitom. Nekoliko dana kasnije, Maksar je rekao da su njegovi sateliti prikupili slike istog broda koji je pristao u Siriji, sa otvorenim polukamiionima poređanim spremnim da odvuku žito (prikazano na slici desno).
Izaziva globalnu krizu
Procenjuje se da se 400 miliona ljudi širom sveta oslanja na Ukrajinu za snabdevanje hranom, prema Svetskom programu za hranu Ujedinjenih nacija (VFP). U njemu se navodi da rat podiže cene hrane i energije i doprinosi ekonomskoj i prehrambenoj nestabilnosti u nekoliko regiona sveta.
“Meci i bombe u Ukrajini mogli bi da dovedu globalnu krizu gladi do nivoa iznad svega što smo ranije videli“, rekao je izvršni direktor VFP-a Dejvid Bizli u martu.
Vlada Sjedinjenih Država deluje na nekoliko frontova u rešavanju globalne nesigurnosti hrane. Ovo uključuje:
- Obezbeđivanje 2,6 milijardi dolara nove humanitarne pomoći za bezbednost hrane od početka poslednjeg napada Rusije na Ukrajinu u februaru 2022.
- Rad na povećanju proizvodnje đubriva i pozivanje partnera da učine isto.
- Udruživanje sa saveznicima u G7 radi povećanja humanitarne i razvojne pomoći za sigurnost hrane.
- Fokusiranje na nesigurnost hrane izazvane sukobima tokom predsedavanja Sjedinjenih Država Savetom bezbednosti UN u maju.