
Na društvenoj mreži Tviter počela je kampanja u prilog izjavi bivšeg američkog predsednika Bila Klintona, koji je rekao da su bombardovanja bila potrebna i da se ne mogu uporediti sa ruskom invazijom.
Kampanja sadrži haštag #YesYouDid (Da, vi možete) kao odgovor na fer kampanju NATO-a.
U razgovoru za CNN, Klinton je rekao da je prava stvar već učinjena.
„Mislim da smo uradili pravu stvar u pravo vreme. A da nismo, ova kriza [ruska invazija na Ukrajinu] mogla se desiti ranije“, rekao je Klinton za Si-En-En.
Kritičari tvrde da je kontinuirano zadiranje Rusije na njene granice od strane NATO-a podstaklo predsednika Vladimira Putina da izvrši invaziju na Ukrajinu ili da povrati deo izgubljene ruske imperije ili da pokaže da njegova zemlja nije slaba država koju bi Zapad lako zastrašio.
„Putin nije krio da smatra da je raspad Sovjetskog Saveza velika tragedija“, naglasio je on.
Dalje je rekao da SAD i NATO nikada nisu nameravali da ugroze Rusiju i da zemlje istočne Evrope imaju pravo da žive u bezbednosti nakon decenija pod ruskom dominacijom.
„Ponudio sam Rusiji ne samo posebno partnerstvo sa NATO-om, već i izglede za eventualno članstvo u Alijansi, tvrdeći da će naši najveći bezbednosni problemi u budućnosti dolaziti od nedržavnih aktera ili od autoritarnih država koje im prodaju hemijsko, biološko oružje, i nuklearno oružje terorističkim grupama“, rekao je Klinton.
Klintonov izbor za predsednika 1992. je bio rezultat završetka Hladnog rata. Zemlje istočne Evrope su 1989. odbacile deceniju komunističke diktature, a ruski predsednik Mihail Gorbačov je raspustio Sovjetski Savez 1991. godine.
Za vreme Klintonovog predsedavanja NATO-u su pristupile Češka, Mađarska i Poljska, a 2004. Bugarska, Estonija, Letonija, Litvanija, Rumunija, Slovačka i Slovenija. Sve ove zemlje su bile ili deo Sovjetskog Saveza ili njegovi saveznici.
„Morate da kažete Poljacima da moraju da žive ostatak večnosti sa neizvesnošću da Rusija neće ponovo pokušati da ih osvoji? Ili Mađare ili sve baltičke države. Zaista, posle onoga što su uradili, da li su ikada poželeli da budu u Sovjetskom Savezu?“, pita on.
Februarska invazija na Ukrajinu naišla je na snažan otpor Ukrajine, koja je nedavno povratila deo teritorije koju je izgubila u prvim nedeljama ofanzive.
Ova vojna agresija je takođe podstakla Finsku i Švedsku, dva dugo neutralna suseda Rusije, da traže članstvo u NATO.
@BillClinton #yesyoudid ✅ pic.twitter.com/vEU6SiI7xV
— Agim Musliu (@agim_musliu) September 18, 2022
Povodom ove izjave, na društvenoj mreži Tviter već je počela kampanja podrške širenju NATO-a.
Stručnjak za bezbednost, Agim Musljiu, podelivši Klintonove reči, napisao je #YesYouDid.
Britanski analitičar Danijel Smit i druge ličnosti pridružile su se kampanji.
“I think we did the right thing at the right time. And if we hadn’t had done it, this crisis might have occurred even sooner” #yesyoudid pic.twitter.com/UAgyFnzkPm
— Daniel Smith (@DanielS18352008) September 18, 2022
Podsećamo da je Klintonovo predsedništvo intervenisalo na Kosovu preko NATO-a, da zaustavi srpsku agresiju na našu zemlju.
Tokom 78 dana, vojna alijansa je bombardovala jugoslovenske ciljeve kako bi primorala Srbiju da se konačno povuče sa Kosova. /KP/