NATO jača sajber-odbranu BiH: Rusiju i Kinu vidi kao potencijalnu prijetnju

Iako većina običnih građana o tome obično ne razmišlja, internet, poluprovodnici i digitalna tehnologija sve više postaju pitanje nacionalne sigurnosti i nezaobilazna tema kad je u pitanju kreiranje bezbjednosnih strategija.

Zbog toga je NATO još 2016. prepoznao sajber-prostor kao operativno područje u kojem Alijansa mora razviti mehanizme odbrane, kao što to čini u “klasičnom” smislu kada su u pitanju odbrana na kopnu, moru i u vazduhu.

NATO-saveznici su, naime, u julu 2016. usvojili obavezu o jačanju odbrane u sajber-prostoru i to kao jedno od prioritetnih područja. Na NATO-samitu 2018. u Bruxellesu, kojem su prisustvovale i bh. dnevne novine Nezavisne novine i Oslobođenje, NATO se usaglasio da uspostavi Centar za sajber-odbranu, a odlučeno je i da NATO iskoristi sajber-kapacitete pojedinih zemalja članica kako bi udruženo mogli efikasnije da se bore protiv ovih prijetnji.

U februaru 2019. saveznici su ove odluke počeli provoditi na operativnom nivou, a sa EU je uspostavljena saradnja kroz Tehnički sporazum o sajber-odbrani. Jedna od mjera je jačanje saradnje s industrijom, odnosno kompanijama koje proizvode komponente bitne za ovu oblast, ili koje se bave softverom i drugim povezanim oblastima.

”Saveznici NATO koriste kao platformu za političke konsultacije, dijele zabrinutost u vezi s malicioznim aktivnostima i razmjenjuju nacionalne pristupe i odgovore, dok istovremeno razmatraju zajedničke odgovore jer NATO promoviše slobodan, otvoren, miran i bezbjedan sajber-prostor”, naglasili su oni.

S druge strane, BiH je izrazito neaktivna kad je u pitanju ova važna oblast za nacionalnu sigurnost. Ako se izuzme Republika Srpska, koja je usvojila određene dokumente u vezi sa ovom oblasti, u BiH ne postoji adekvatan zakonski okvir niti državni kapaciteti za efikasnu zaštitu od sajber-prijetnji. S obzirom na to da NATO Rusiju i Kinu vidi kao potencijalnu prijetnju za sajber-prostor u BiH, ta alijansa je na madridskom samitu prošle godine usvojila paket pomoći za BiH, čija je implementacija počela ovih dana.

U Glavnom štabu NATO-a u Bruxellesu su nam potvrdili da je ova oblast dio paketa pomoći, te da je cilj Oružane snage BiH i državu u cjelini učiniti otpornijom na sajber-prijetnje.

”Kroz mehanizam Izgradnje odbrambenih kapaciteta koji je NATO obezbijedio za BiH biće ponuđeni, naprimjer, pomoć u medicinskoj evakuaciji, oprema za komunikacije za kopnene i vazdušne snage, trening, krizni menadžment, sajber-odbranu i antiterorizam”, naglasili su oni.

Pitanje sajber-zaštite, ali i borba protiv lažnih vijesti, postali su dodatno aktuelni nakon što je Donald Trump postao predsjednik SAD-a, s obzirom na to da su se pojavile sumnje da su akteri iz Rusije uticali ne samo na njegov izbor za predsjednika nego kreirali čitav set stranica na društvenim mrežama koje su uticale na javno mnijenje.

U SAD-u su u istrage o ovim pojavama bile uključene sve bezbjednosne agencije, a podignute su i optužnice. Među onima koji su tada spominjani kao dio mreže stvaranja razdora u SAD-u kroz kreiranje lažnih vijesti je i Jevgenij Prigožin, vođa paramilitarističke grupe Vagner, koja učestvuje u ratu u Ukrajini na strani Rusije. Prigožin je u novembru prošle godine na pitanje novinara priznao da je učestvovao u tim aktivnostima.

PRODUBLJIVANJE PODJELA

”Na vaše pitanje odgovoriću veoma suptilno i izvinjavam se što ću umetnuti određenu neodređenost. Gospodo, mi smo se miješali, mi se miješamo i miješaćemo se. Pažljivo, precizno, hirurški i na naš način kako mi to znamo”, rekao je on tada.

U NATO-u kažu da dezinformacije definišu kao namjerno kreiranje i distribuisanje lažnih ili izmanipulisanih informacija s namjerom obmanjivanja i zavaravanja.

”Dezinformacijama se žele produbiti podjele među saveznicima i potkopati povjerenje u izabrane vlade. Alijansa se s ovim pitanjima suočava od osnivanja i aktivna je u prevenciji značajnog rasta dezinformacija i propagande otkad je Rusija ilegalno anektirala Krim u Ukrajini 2014”, kažu oni./Oslobođenje.ba/