
Od 2016. godine, kada je Skoplje intenziviralo napore da reši pitanje imena sa Atinom, Rusija je značajno povećala svoje diplomatsko osoblje u Severnoj Makedoniji. Jasno je da Moskva nije bila zainteresovana za rešavanje problema sa Grčkom, jer je to otvorilo vrata za članstvo zemlje u NATO. Do 2018. godine, kada je dijalog između dve zemlje dobio pozitivan epilog, ruski uticaj u zemlji bio je prisutan u obliku “meke moći”, preko centara kulture, investicija, obrazovanja i sl. Nakon usvajanja Prespanskog sporazuma te godine, koji je na kraju rešio problem sa Grčkom i ukinuo veto za NATO, Rusija je pokrenula hibridni rat protiv zemlje. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov čak je javno objavio da članstvom u NATO Severna Makedonija postaje legitimna meta Rusije.
To se zapravo dešava – režim u Moskvi koristi sva moguća sredstva za očuvanje i jačanje proruskog raspoloženja u zemlji. Ta podrška je potrebna da bi se građani Severne Makedonije orijentisali ka njenom programu, kao i da bi se izgradio dominantan proruski javni stav o aktuelnim bezbednosnim i geopolitičkim pitanjima. Sledeći korak je usmeravanje što većeg broja birača ka partiji koja je ili proruska ili ka subjektu čija se ideologija uklapa u rusku agendu u regionu.
Da je Severna Makedonija i dalje u centru interesa Rusije, svedoči istraživanje Centra za proučavanje demokratije, analitičkog centra (think-tank) sa sedištem u Sofiji u Bugarskoj. Ovaj centar je pratio broj postova koje su strane ambasade i diplomatske misije napravile na Fejsbuku u balkanskim zemljama. Fejsbuk se bira upravo zato što se preko 90 odsto prometa društvenih medija u jugoistočnoj Evropi odvija na ovoj mreži.
Da je Severna Makedonija i dalje u središtu interesovanja Rusije, dokaz je istraživanja Centra za proučavanje demokratije, tink-tenka sa sedištem u bugarskoj Sofiji.
Studija je pokazala da je Severna Makedonija na drugom mestu u Jugoistočnoj Evropi prema objavama ruske ambasade u toj zemlji. Diplomatska predstavništva Evropske unije (EU), Francuske, Nemačke, Rusije, Velike Britanije i SAD u Severnoj Makedoniji objavila su oko 7500 postova u 2021.i 2022. godini, od kojih je 3943 od ruskih diplomatskih predstavništva u zemlji. Ispred Severne Makedonije, sa najvećim brojem objava ruskih diplomata, nalazi se Rumunija, gde je u poslednje dve godine objavljeno 7.193, što je oko 70 odsto od ukupnog broja postova svih akreditovanih diplomatskih predstavništava u toj zemlji.
Istraživanje je pokazala da je Severna Makedonija druga u jugoistočnoj Evropi prema postovima ruske ambasade u ovoj zemlji. Diplomatske misije Evropske unije (EU), Francuske, Nemačke, Rusije, Velike Britanije i SAD u Severnoj Makedoniji objavile su oko 7.500 postova 2021. i 2022. godine, od kojih je 3943 od ruskih diplomatskih misija u zemlji. Ispred Severne Makedonije sa najviše postova ruskih diplomata je Rumunija, gde je u poslednje dve godine objavljeno 7193, što čini oko 70 odsto od ukupnog broja akreditovanih diplomatskih misija u ovoj zemlji.
Što se tiče pratilaca, Ambasada SAD ih ima više – 120 hiljada, u poređenju sa ruskom ambasadom, koja ima samo 11.809 pratilaca. Ali stvari se menjaju kada je u pitanju interakcija sa postovima kojima se bave ove ambasade. Iako ima znatno manje pretplatnika, ruska ambasada ima 295.899 interakcija, što je više od američke ambasade, koja ima 203.218 interakcija.
Na osnovu ovih interakcija, odnosno lajkova, komentara i deljenja, Fejsbuk stranica Ambasade Rusije u Severnoj Makedoniji takođe je na prvom mestu na Balkanu ako ih analiziramo po glavi stanovnika. Bugarska ima najviše korisničkih interakcija sa objavama na sajtu ruske ambasade, odnosno 2,3 miliona interakcija, a slede Grčka sa 770.000, Rumunija sa 517.000 i Severna Makedonija sa 296.000. Kada se ovi podaci podele sa brojem stanovnika, ispada da u Bugarskoj svaki treći stanovnik ima neku interakciju sa objavama ruskih diplomatskih misija, u Makedoniji svaki sedmi stanovnik, u Grčkoj svaki 14. i Rumuniji svaki 35. stanovnik.
Što se tiče broja vesti koje se objavljuju u medijima, a koje potiču iz bilo kog državnog medija pod kontrolom režima Kremlja, Bugarska i Srbija su na vrhu liste. Tokom 2022. godine, mediji u Bugarskoj objavili su 6.090 tekstova, od kojih su izvor bili RT, RIA Novosti, Sputnjik ili TASS, dok su u Srbiji objavljena 4.674 članaka. Treća na listi je Crna Gora sa 3.211 naslova, Hrvatska sa 2.362, Bosna i Hercegovina sa 1.349, Kosovo sa 1.157, Albanija sa 649 i Severna Makedonija sa 615 tekstova gde kao referencu imaju medije pod kontrolom režima u Rusiji.
Na osnovu ovih brojeva, čini se da Rusija u Severnoj Makedoniji više koristi Fejsbuk i druge društvene mreže za uticaj, a manje profesionalne medije. Period jake kontrole profesionalnih medija od strane vlade Nikole Gruevskog od 2008. do 2018. promenio je poverenje javnog mnjenja u njih, što ih čini manje privlačnim za širenje ruske propagande. Čak ni u Severnoj Makedoniji ne postoji medij, ni tradicionalni ni onlajn, u vlasništvu bilo kog ruskog biznisa ili građanina. Uticaj kroz otvorene i zatvorene grupe, stranice, influensere i različite forume na Fejsbuku se ocenjuje kao najefikasnija strategija, posebno u širenju lažnih vesti.
Od članstva u NATO u martu 2020. godine, Severna Makedonija je stalna meta hibridnog ratovanja. I tako će ostati i u narednom periodu. Razlog za to je činjenica da se ova zemlja, kao najnovija članica NATO-a, vidi kao „Ahilova peta“ ove Alijanse.
Piše: Dželjalj Neziri, saradnik The Geopost iz Severne Makedonije