
Ako svet dozvoli Rusiji da pobedi Ukrajinu, to će dovesti do uništenja demokratskog sistema, propadanja međunarodnog prava i širenja ratova. U takvim uslovima biće ugroženo postojanje Evrope kao stabilnog prostora. Ovo je rekao ukrajinski filozof, prevodilac, doktor političkih studija, kandidat filozofskih nauka, predavač na Kijevsko-Mohiljanskoj akademiji i predsednik ukrajinskog PEN-a Vladimir Jermolenko u intervjuu za The Geopost.
Nedavno je posetio Prištinu, gde je prisustvovao sednici Parlamentarne skupštine Frankofonije. Ova organizacija okuplja predstavnike iz različitih zemalja, kako iz nacionalnih, tako i iz regionalnih parlamenata. Glavna tema razgovora bio je hibridni rat i njegovi izazovi.
Volodymyr Yermolenko. Posebno je simbolično što se diskusija o ovom pitanju vodi na Kosovu. Istorija borbe Kosovara protiv srpskog šovinizma je veoma slična borbi Ukrajinaca protiv ruskog šovinizma. Stoga me ovaj događaj dvostruko interesuje. Imao sam priliku da razgovaram sa predstavnicima različitih zemalja – Švajcarcima, Francuzima, Kosovarima, Belgijancima, Italijanima – o zajedničkim izazovima.
The Geopost: Koje su glavne tačke vašeg govora?
Volodymyr Yermolenko: Moj govor se sastojao iz dva dela. Prva je lična priča. Govorio sam o tome šta ovaj rat znači u praksi, u mom životu. Govorio sam o granatiranju, o životu u gradovima na frontu i o sopstvenim iskustvima. Bila je to prilika da se kroz ljudske priče prikaže rat. Drugi deo je konceptualni deo. Govorio sam o tome kako bi ruska pobeda u ovom ratu mogla suštinski da promeni svet. Biće to svet u kome međunarodno pravo više ne postoji, u kome se ratovi samo podstiču i u kome će Evropi biti teško da uopšte opstane.
The Geopost: U hibridnim ratovima informaciona komponenta je nevidljivo oružje u koje Rusija ulaže mnogo novca. Ovde, na Balkanu, osećamo njen uticaj, on se brzo menja i prilagođava novoj stvarnosti. Kako se odupreti ruskoj informacionoj agresiji?
Volodymyr Yermolenko: Moramo da razumemo zašto su Rusi tako vešti u svom informacionom ratu. Jer, kao što ste tačno primetili, oni se stalno prilagođavaju. Rusija ulaže značajna sredstva u informacioni rat, posebno na Balkanu. Njena strategija se zove adaptacija. Ruski propagandni narativi nisu vezani za određene vrednosti, nemaju velike ideje u koje veruju. A ako ne veruju u ove ideje, onda im je lakše da ih donekle iskorišćavaju. Oni (propagandisti – prim. red.) žongliraju ovim idejama u smislu sopstvenih interesa. Mi Ukrajinci, pak, ostajemo verni svojim idealima – nezavisnosti, slobodi. I na neki način nam postaje teže jer mi stalno govorimo isto dok naši neprijatelji govore nešto novo. U situaciji informacionog rata ljudi kao da gledaju veliku TV seriju, zanima ih nešto novo. A evo i Ukrajinci govore isto, i to je problem. Čini mi se da se, ne gubeći veru u velike vrednosti, moramo prilagoditi različitim ciljnim grupama, razumeti šta ih se tiče i odgovoriti na njihove probleme. Ubeđivanje je uspešno kada možete doći do osobe koja stoji ispred vas. Ako ne možete da dotaknete srce osobe koja vas sluša, onda nećete pobediti u informacionom ratu. U tom kontekstu, uloga ukrajinske dijaspore u svetu je ključna. Ljudi koji žive van Ukrajine bolje razumeju osobenosti drugih društava od onih koji žive u Kijevu ili Harkovu. Možete izgraditi efikasan dijalog i pronaći ubedljive argumente za različite ciljne grupe. To stalno govorim svojim sunarodnicima koji žive van Ukrajine. Vaša snaga je ogromna. Vaša uloga je ogromna, posebno zato što ste u inostranstvu. Ne bi trebalo da se osećaju odvojeno od Ukrajine. Vaš zadatak je upravo da bolje razumete osobenosti ovog društva, da budete razumni a ne samo emotivni i da nađete ubedljive argumente.
The Geopost: Kakvi su, po Vašem mišljenju, izgledi za odnose Prištine i Kijeva? Da li je moguće zvanično priznanje Kosova od strane Ukrajine?
Volodymyr Yermolenko: Mislim da bi to bio pravi korak jer su istorijske paralele zapravo vrlo opipljive. Kosovari su stradali od srpskog genocida, Ukrajinci su stradali od ruskog genocida. Strahuje se, međutim, da će ukrajinsko priznanje Kosova biti dodatni argument za saveznike Rusije da priznaju aneksiju naših teritorija, a to je već pet regiona. To se ne odnosi samo na Krim, već i na regione Zaporožja, Donjecka, Luganska i Hersona. Ovaj talas (manipulacija pitanjem priznanja Kosova – prim. red.) možda ne dolazi iz Evrope ili Amerike, već iz afričkih, latinoameričkih ili azijskih zemalja. Ovo bi moglo da zakomplikuje našu diplomatsku borbu jer Ukrajina nastoji da izgradi široku koaliciju zemalja koje osuđuju rusku agresiju. Ipak, verovatno će se Ukrajina postepeno kretati ka zvaničnom priznanju Kosova, s obzirom na njenu integraciju u međunarodne institucije, rastuću podršku drugih država i doslednost ovog koraka sa ukupnom evropskom politikom. /The Geopost/