
Američki predsednik Donald Tramp, prozivajući po imenu svog ruskog kolegu Vladimira Putina, upozorio je Moskvu da će se suočiti sa novim „visokim“ carinama, porezima i sankcijama ako brzo ne okonča svoju invaziju na Ukrajinu.
U podužem postu na svom sajtu Truth Social Media, Tramp je 22. januara rekao da ako „ne napravimo ’dogovor‘, a uskoro, ja nemam drugog izbora“ nego da uvedem namete ili sankcije „na bilo šta što se prodaje od strane Rusija u Sjedinjene Države i razne druge zemlje učesnice“.
„Možemo to učiniti na lakši ili teži način – a lakši način je uvek bolji“, rekao je Tramp, koji je preuzeo dužnost 20. januara.
„Smirite se sada i ZAUSTAVITE ovaj besmisleni rat! Biće samo gore“, dodao je on.
Moguće nove sankcije
Trampova objava usledila je samo nekoliko sati nakon što je nagovestio uvođenje dodatnih sankcija Rusiji ako Putin ne prihvati mirovne pregovore o okončanju rata u Ukrajini, dok je takođe pozvao kineskog lidera Si Đinpinga u telefonskom pozivu da okonča sukob.
Tramp nije izneo detalje o potencijalnim novim merama, koje bi došle kao dodatak brojnim sankcijama koje su već uvedene Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu u punom obimu 2022. godine.
Tramp je takođe ponovio nameru da razgovara sa Putinom u bliskoj budućnosti, ali nije naveo vremenski okvir.
„Razgovaramo sa [ukrajinskim predsednikom Volodimirom] Zelenskim. Vrlo brzo ćemo razgovarati sa predsednikom Putinom. Mi ćemo to ispitati“, rekao je on 21. januara.
Američki predsednik je 20. januara rekao da mu je Zelenski rekao da želi mirovni sporazum za okončanje rata.
Pozivajući se na Putinovog bliskog saveznika, kineskog lidera Sija, Tramp je rekao da ga je u telefonskom pozivu zamolio da pomogne u okončanju sukoba.
„Nije uradio mnogo po tom pitanju. On ima mnogo… moć, kao što i mi imamo mnogo moći. Rekao sam, ‘Trebao bi da se pozabaviš ovim.’ Razgovarali smo o tome“, rekao je Tramp.
Tramp je takođe rekao da njegov tim istražuje mogućnost slanja dodatnog oružja Ukrajini. Tokom svoje predsedničke kampanje, Tramp se žestoko protivio nivou pomoći koju je pružala administracija predsednika Džoa Bajdena.
Međutim, Tramp je u jednom trenutku izjavio da je otvoren za ideju o programu pozajmljivanja u kojem bi Ukrajina vremenom otplaćivala Sjedinjenim Državama za isporuku oružja.
Tramp je takođe ponovio svoj stav da bi drugi saveznici trebalo da povećaju svoje izdatke za odbranu Ukrajine i pozvao Evropsku uniju da „usporedi“ potrošnju za pomoć sa nivoom pomoći SAD.
‘Trebalo bi da napravi dogovor’
Komentari su se pojavili trećeg dana Trampovog novog mandata u Beloj kući i označili su treći dan zaredom da je izvršio pritisak na Putina – koga je često hvalio – da unapredi mirovne pregovore.
Tramp je tokom predsedničke kampanje obećao da će okončati rat u roku od 24 sata od preuzimanja dužnosti. Poslednjih nedelja on je odustao od ovih izjava, ali je ipak obećao da će brzo okončati rat.
Mnogi analitičari veruju da će biti teško okončati rat u bliskoj budućnosti jer Putin veruje da pobeđuje i da nema podsticaja da prestane da se bori, čak i ako Rusija pretrpi razorne gubitke u vojnicima i opremi.
Samo nekoliko sati nakon svog drugog predsedničkog mandata, Tramp je rekao da Putin “uništava” Rusiju odbijajući da postigne dogovor o okončanju rata u Ukrajini.
„Trebalo bi da se dogovori. Mislim da on uništava Rusiju time što ne sklapa dogovor“, rekao je Tramp novinarima.
„Mislim da će Rusija biti u velikoj nevolji.
„Većina ljudi je mislila da će ovaj rat biti gotov za nedelju dana“, rekao je Tramp u verovatno jednoj od njegovih najkritičnijih javnih izjava o Putinovom ratu.
„Mislim da bi mu bilo od velike koristi da okonča ovaj rat.
Ruski savetnik za spoljnu politiku Jurij Ušakov rekao je novinarima da Moskva „razmatra“ Trampove komentare, ali je odbio da precizira, rekavši da Kremlj čeka „konkretne predloge koji bi mogli da budu osnova za kontakte“.
Putin je razgovarao sa svojim saveznikom Sijem u video pozivu 21. januara, u kojem su njih dvojica istakli svoje bliske veze i razgovarali o mogućim kontaktima sa Trampovim timom.
Ruski mediji su citirali Putina koji je rekao Siju da „zajednički napori Rusije i Kine igraju važnu stabilizujuću ulogu u globalnim poslovima“.
Rusija i Ukrajina pretrpele su velike gubitke na bojnom polju otkako je Putin pokrenuo ničim izazvanu invaziju velikih razmera na Ukrajinu u februaru 2022.
Prethodno je Rusija izvršila invaziju i nezakonito anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. godine. Takođe je počela da podržava separatiste u istočnoj Ukrajini, koji su osvojili i na kraju preuzeli velike delove istočne Ukrajine za sebe.
Sankcije koje su već uvele SAD i Evropska unija uništile su rusku ekonomiju.
Pored toga, Rusija je potrošila stotine milijardi dolara na rat, procenjeno je da je stradalo oko 700.000 i prestrašila svoje susede, dok je žrtvovala unosno evropsko tržište gasa i pristup zapadnim finansijskim tržištima jer je rublja izgubila vrednost.
Kremlj troši oko 40 odsto svog budžeta na vojsku i bori se da obuzda inflaciju čak i sa kamatama iznad 20 odsto. Zauzvrat, zauzela je teritoriju u Ukrajini koja leži u pustoši./rferl_