Kremlj je u petak saopštio da pozdravlja spremnost novoizabranog predsednika da razgovara i da je napredak po tom pitanju verovatno nakon njegovog polaganja zakletve kasnije ovog meseca.
Novoizabrani američki predsednik Donald Tramp rekao je kasno u četvrtak da je u pripremi sastanak sa njegovim ruskim kolegom Vladimirom Putinom, samit koji nestrpljivo očekuju Ukrajina i njeni drugi zapadni saveznici.
„Predsednik Putin želi da se sastane“ i „mi to pripremamo“, rekao je Tramp na konferenciji za novinare u svojoj rezidenciji Mar-a-Lago na Floridi. „Moramo okončati ovaj rat. Ovo je nered.”
Tramp je već nagovestio da će pokušati da okonča ruski rat u Ukrajini, koji se sada približava trogodišnjoj granici, u roku od 24 sata od stupanja na dužnost.
Rusija kaže da je otvorena za dijalog i diplomatiju – iako kritičari kažu da njeni predlozi zaista predstavljaju nešto više od ukrajinske predaje.
„Predsednik Putin je više puta izjavljivao da je otvoren za kontakte sa međunarodnim liderima, uključujući predsednika SAD, uključujući Donalda Trampa“, rekao je u petak portparol Kremlja Dmitrij Peskov. „Za to nisu potrebni nikakvi uslovi, potrebna je zajednička želja i politička volja za dijalogom.
Peskov je rekao da je Trampov potez „dobrodošao“, ali da „nema konkretnih podataka“. „Biće nekih pomaka nakon što Tramp preuzme dužnost.
Ukrajina zna da iako su mnogi u zemlji zabrinuti zbog Trampovog stava, njen odnos sa Belom kućom je ipak ključan za njenu teritorijalnu budućnost i suverenitet.
Ukrajina je u petak rekla da čeka sastanak naših predsednika jer nam je najvažnije da sarađujemo sa Amerikom“, rekao je portparol Ministarstva spoljnih poslova Georgij Tihi novinarima u Kijevu. Pripremaju se „za kontakte na najvišem i najvišem nivou odmah nakon inauguracije“.
Iako je malo verovatno da će Ukrajina direktno kritikovati Trampa, njeni zvaničnici su zamerili drugim svetskim liderima zbog saradnje sa Putinom. „Razgovori sa ruskim diktatorom kao takvi ne doprinose težnji za pravednim mirom“, napisao je Tihi na Ks u novembru, pozivajući se na razgovor između nemačkog kancelara Olafa Šolca i šefa ruske države.
Putin je nagovestio da neće prihvatiti diplomatski prekid rata bez Ukrajine da pristane da ustupi velike delove svoje teritorije Moskvi. On takođe želi garancije da Ukrajina nikada neće ući u NATO.
Mnogi u Evropi strahuju da bi Putin tada mogao da proširi svoje ambicije na druge bivše sovjetske države, posebno imajući u vidu Trampovu istoriju podrivanja NATO saveza koji je istorijski štitio ove zapadno orijentisane države.
„Želimo mir, ali mir kroz snagu“, rekao je generalni sekretar NATO-a Mark Rute u govoru prošlog meseca.
Kijev trenutno pati od neuspeha na bojnom polju dok ruske trupe nastavljaju da napreduju kroz smrznuta polja istočnog srca, a kaže se da je Moskva ove nedelje zauzela grad Kurakhovo na liniji fronta.
Kijev je takođe pokrenuo novu ofanzivu u ruskoj oblasti Kursk, verovatno da bi ojačao svoju poziciju u budućim pregovorima.
Tramp je nedavno ublažio svoje 24-časovne ambicije, rekavši ranije ove nedelje da se nada da će sukob biti rešen u roku od „šest meseci“. Keith Kellogg, specijalni izaslanik za rat koji je imenovao, postavio je cilj kao „100 dana“.
Ipak, ovo je daleko od strategije predsednika Džoa Bajdena, koji se sa Putinom susreo samo jednom tokom svog mandata, na samitu u Ženevi u junu 2021, i inače ga je nazvao „ubicom“ i „diktatorom“.
Bajden je nadgledao pomoć od oko 170 milijardi dolara Ukrajini i rekao je svom ukrajinskom kolegi Volodimiru Zelenskom ovog leta da ćemo „stajati uz Ukrajinu dok ona ne pobedi u ovom ratu“.
Zelenski kaže da je zahvalan na toj podršci, ali on i drugi zvaničnici su se žalili da je vojna pomoć u nekim slučajevima bila prespora i premala. Tramp je sugerisao da je to previše.
Zelenski je u četvrtak priznao da će „novo poglavlje“ započeti pod Trampom i pozvao zapadne saveznike da „ne odustanu“ u podršci Ukrajini kao bedemu protiv Moskve./NBC News/