Foto credit: REUTERS
Američki predsednik Donald Tramp ugostiće mađarskog premijera Viktora Orbana u Beloj kući 7. novembra. Tamo bi Tramp mogao da uradi nešto neočekivano i, na kraju, u korist svoje agende: da zahteva od Orbana da prestane da bude prepreka naporima Ukrajine za pristupanje Evropskoj uniji (EU).
Kada je reč o uglavnom usklađenom stavu EU o Ukrajini i Rusiji, Mađarska je najveći izuzetak. Orban je više puta ponavljao ruske narative o Ukrajini. I dok su druge države članice EU radile na tome da se odviknu od ruske energije, Budimpešta je produbila svoju zavisnost od Moskve, obezbeđujući više od pet milijardi evra ruskim poreskim prihodima otkako je Kremlj pokrenuo svoju invaziju punog obima u februaru 2022.
Mađarska je takođe i odlagala i opstruirala napore širom EU. Procedure donošenja odluka u EU, koje zahtevaju jednoglasnost o ključnim pitanjima, pružaju Mađarskoj obilje prilika da odloži ili stavi veto na akciju EU. Budimpešta je, na primer, skoro uvek među poslednjima koja pristaje na uvođenje novih sankcija Rusiji. Mesecima je Orban odlagao paket od pedeset milijardi evra koji je EU pripremila za Kijev, pre nego što je konačno popustio u februaru 2024. godine, nakon što je dobio neke ustupke u vezi sa svojim pristupom fondovima EU koji su bili zamrznuti zbog kršenja vladavine prava od strane Budimpešte.
Pored toga, Mađarska blokira nastojanje Ukrajine za članstvo u EU otkako je blok otvorio pristupne pregovore sa Kijevom u decembru 2023. Orban nastavlja da blokira napredak uprkos tome što je Evropska komisija ranije ove godine potvrdila spremnost Ukrajine i izjavila da ne postoje “objektivni razlozi” za blokadu. Komisija je 4. novembra ponovila da je Kijev ispunio uslove potrebne za otvaranje pregovaračkih poglavlja, uprkos mađarskom vetu.
Kao rezultat toga, EU mora da nastavlja sve više bez Mađarske u nezvaničnom kapacitetu. Na primer, Evropski savet je otvorio pristupne pregovore sa Ukrajinom na sastanku Saveta u decembru 2023. tek nakon što je Orban odustao od veta tako što je fizički napustio prostoriju kada je odluka došla do kulminacije. Savet je nastavio da pribegava održavanju diskusija o Ukrajini bez Orbana kako bi izbegao politički teatar mađarskog veta na odluke Saveta. Na poslednjem sastanku Evropskog saveta u oktobru, Orban je u potpunosti preskočio razgovor o Ukrajini.
Činjenica da je EU uspela da prevaziđe mađarsku nepopustljivost i obezbedi devetnaest rundi paketa sankcija, pruži finansijsku podršku Ukrajini i dodeli Kijevu status kandidata za EU, predstavlja podvig diplomatske veštine za lidere bloka, koji su koristili značajne finansijske “šargarepe i štapove” kako bi obezbedili Orbanovo nevoljno pristajanje.
Ali nedostatak jednoglasnosti nanosi štetu Ukrajini, Evropi i Sjedinjenim Državama. Mađarska nije uvek sama u svojoj opstrukciji. Ipak, Budimpešta je oslabila poziciju EU u trenutku kada rastu zahtevi da Evropa pojača podršku Ukrajini, posebno iz Vašingtona.
Bela kuća bi trebalo da bude svesna činjenice da je, uprkos Trampovoj bliskosti sa Orbanom, on bio prepreka akciji koju Sjedinjene Države zahtevaju od Evrope. Posebno kada je reč o pružanju finansijske pomoći Ukrajini i napredovanju članstva Ukrajine u EU, Orban je problem.
Na sastanku u petak u Vašingtonu, Orban će nastojati da ojača svoj odnos sa Trampom. Orban je izgledao uzdignutije ranije ove jeseni sa najavom sastanka Trampa i ruskog predsednika Vladimira Putina u Budimpešti – sastanka koji je Orban najavio kao znak svog uticaja na postupak. Sada je njegova pozicija nesigurna. Otkazivanje sastanka uskraćuje Orbanu bilo kakvu takvu diplomatsku težinu, a suočava se sa dodatnim problemom potencijalno katastrofalnih efekata novih američkih energetskih sankcija Rusiji. U Vašington će krenuti u potrazi za očajnički potrebnim izuzećima od sankcija, a tvrdio je da bi se Mađarska inače suočila sa ekonomskim kolapsom.
To znači da Tramp ima polugu. Trampov tim bi trebalo da izvrši pritisak na Orbana da prestane da igra ulogu onoga ko kvari planove i dozvoli Evropi da preduzme značajnu akciju koja joj je potrebna kao najvećem podržavaocu Ukrajine. Stoga bi, u zamenu za bilo kakvo ublažavanje sankcija ili ekonomske dogovore, Orbanova poseta Beloj kući bila savršena prilika da se okonča opstrukcija Budimpešte u napredovanju pristupanja Ukrajine EU.
Čak i ako je to daleko, članstvo Ukrajine u EU je u interesu SAD – i u Trampovom interesu, jer bi unapredilo njegov cilj trajnog mira u Ukrajini i pomoglo u olakšavanju komercijalnih poslova za Sjedinjene Države. Integracija Ukrajine u jedinstveno tržište EU uveliko bi proširila ekonomski potencijal Kijeva. Američke investicije u Ukrajini, kroz Američko-ukrajinski investicioni fond, vrlo verovatno bi imale koristi ako Kijev u budućnosti dobije povezane pogodnosti članstva u EU. Nadalje, napredak Ukrajine na putu ka članstvu pružio bi neophodne reforme za održavanje stabilnosti zemlje i dao jasan signal da Evropa snosi teret podrške Kijevu, što je čest zahtev iz Vašingtona.
Tramp je ranije čuo ovu liniju rezonovanja i bavio se tim pitanjem. Na sastanku u Beloj kući sa sedam evropskih lidera u avgustu, Tramp se suočio sa Orbanom u vezi sa njegovim protivljenjem članstvu Ukrajine u EU u improvizovanom telefonskom pozivu. Sa Orbanom u gradu, pravi je trenutak da se to pitanje ponovo pokrene. Navesti Orbana da odustane od protivljenja pristupanju Ukrajine bio bi diplomatski podvig za Belu kuću, istakao bi uticaj koji Tramp ima na druge svetske lidere i predstavljao bi strateški udarac za Ukrajinu, Evropu i Vašington.
Naravno, Orban je i ranije izbegavao obećanja, a Tramp bi možda želeo da popusti svom prijatelju. Ali stavljanje tog pitanja u prvi plan na sastanku u petak biće važan potez da se pokaže da Vašington prati pojačane napore Evrope u odbrani i podršci Ukrajini, i da Tramp očekuje da se čak i najproblematičnije države članice EU sklone sa puta ovog napretka./Atlantic Council/

Japan i Evropa se ujedinjuju u podršci Tajvanu
Novinar BIRN-a: Medijski radnici u Srbiji izloženi digitalnim napadima i tajnom nadzoru – većina slučajeva prolazi neprimetno
Robotski vojnici: Dronovi na ukrajinskim frontovskim linijama
‘Mogući bezbednosni rizici’ u srpskim pasošima za ruske državljane
Norveška pozvana da iskoristi fond od 1.8 biliona evra kako bi pomogla EU da deblokira zajam za Ukrajinu
EU pokreće ‘Štit demokratije’ za borbu protiv ruskih dezinformacija i zaštitu izbornog procesa