
Srbija bi mogla da ide ka vanrednim izborima nakon što je 15. marta u zemlji doživeo najveći protest u istoriji, što je povećalo pritisak na vladu i predsednika Aleksandra Vučića da odgovori.
Procenjuje se da se oko 300.000 ljudi okupilo u glavnom gradu Beogradu u subotu, obeležavajući kulminaciju višemesečnih protesta predvođenih studentima izazvanih smrtonosnim urušavanjem infrastrukture železničke stanice u Novom Sadu u novembru 2024.
Incident, u kome je poginulo 15 ljudi, a dve povređene, izazvao je talas studentskih protesta koji zahtevaju odgovornost i pravdu od vlade. Protesti su predsednika gurnuli u političku krizu i doveli do ostavke premijera Miloša Vučevića.
Predsednik Vučić je na sednici Vlade u Palati Srbije 16. marta izjavio da će ostavka premijera biti zvanično potvrđena 18. marta. Nakon toga počinje rok od 30 dana za formiranje nove vlade.
„Ukoliko nova vlada ne bude formirana u zakonskom roku, biće održani izbori, najverovatnije 8. juna”, rekao je Vučić novinarima i dodao da situacija u zemlji mora da se normalizuje što je pre moguće.
Uprkos pokušajima vlade da odgovori na nezadovoljstvo javnosti i smiri proteste koji traju mesecima, gnev javnosti je samo nastavio da raste. Protesti su nastavili da rastu, a protesti 15. marta u Beogradu označili su kulminaciju opštenacionalnog pokreta koji je doživeo slične demonstracije u preko 200 gradova širom Srbije.
Vučić je to izneo na sastanku sa predsednicom Narodne skupštine Anom Brnabić, gde je objasnio vremenski rok za ostavku Vučića do 30 dana. Ukoliko se u ovom periodu ne formira nova vlada, prevremeni izbori bi mogli biti raspisani u junu.
Dok su protesti dobili značajan zamah, opozicione stranke su se borile da predstave jedinstven odgovor ili alternativno vođstvo koje bi moglo da izazove vladajuću Srpsku naprednu stranku (SNS). Ova politička fragmentacija mogla bi da podstakne Vučića da raspiše izbore kako bi potvrdio svoj politički legitimitet, čak i ako rizikuje da izgubi parlamentarnu većinu.
Vučić, koji je poznat po tome što često koristi prevremene izbore da bi ojačao svoj autoritet, možda će na izborima videti priliku da preokrene svoju lidersku ulogu suočenu sa rastućim nezadovoljstvom javnosti. Međutim, održavanje izbora nakon najvećih protesta u istoriji Srbije nosi značajne rizike.
Javna frustracija mogla bi dovesti do porasta podrške opozicionim strankama, čak i onima koje se bore da predstave koherentan program. Ipak, istorija predsednikovog političkog manevrisanja govori da on vidi izbore kao najbolju opciju za rešavanje trenutne krize./IntelliNews/