
Kineski predsednik Si Đinping primio je svog kolegu Vladimira Putina uz najviše državne počasti tokom njegove prve posete inostranstvu od početka svog petog mandata.
Ruski predsednik Vladimir Putin zahvalio je kineskom kolegi Si Đinpingu na ulozi Kine u pokušaju da se reši kriza u Ukrajini.
Tokom zajedničkog nastupa u Pekingu, dva šefa država i vlada i drugi visoki zvaničnici sa obe strane potpisali su dokumente o produbljivanju međusobne saradnje dve zemlje.
Putin je rekao da su pregovori dve delegacije bili srdačni i poslovni, a govorio je i o svetskom poretku.
„Zajedno podržavamo principe pravde i demokratski svetski poredak koji odražava multipolarnu realnost i zasnovan je na međunarodnom pravu.
Si je rekao da će dve zemlje promovisati svoje odnose kao „dobre komšije, dobri prijatelji, dobri partneri“ i da se Kina nada brzoj obnovi mira i stabilnosti u Evropi. Rekao je da će njegova zemlja nastaviti da igra konstruktivnu ulogu.
Putin je u četvrtak zahvalio kineskom lideru Si Đinpingu na predlozima Kine za okončanje rata u Ukrajini, koje su Ukrajina i zapadni pristalice odbacile kao da se u velikoj meri pridržavaju linije Kremlja.
Na svom samitu, Putin i Si su ponovo potvrdili partnerstvo „bez granica“ koje se produbilo kako se obe zemlje suočavaju sa rastućim tenzijama sa Zapadom i kritikovali vojne saveze SAD u azijsko-pacifičkom regionu.
Putinova dvodnevna državna poseta jednom od njegovih najpouzdanijih saveznika dolazi u vreme kada oružane snage njegove zemlje pokreću ofanzivu u oblasti Harkov na severoistoku Ukrajine, što je najznačajniji granični napad od početka invazije u punom obimu 24. februara 2022. .
Kina zauzima neutralnu poziciju u sukobu, ali je podržala tvrdnje Moskve da je Rusiju isprovocirao Zapad da napadne Ukrajinu i da nastavlja da snabdeva Rusiju ključnim komponentama koje su Moskvi potrebne za proizvodnju oružja.
U zajedničkom saopštenju nakon sastanka Putina i Sija navedeno je da su obe strane ubeđene da „trajno rešenje ukrajinske krize zahteva eliminisanje njenih osnovnih uzroka“.
Rusija je nastavila sa propagandom da je rat izazvan ne samo pretnjom Rusiji i njenih pristalica, već i kao neophodno za navodno „eliminisanje nacizma u Ukrajini“.
Kremlj je više puta insistirao na povezivanju ukrajinskih lidera sa nacizmom, uprkos tome što zemlja ima demokratski izabranog jevrejskog predsednika koji je izgubio rođake u holokaustu, i uprkos želji mnogih Ukrajinaca da ojačaju demokratiju u zemlji, smanje korupciju i približe se nacizmu u Zapad.
Nije jasno da li formulacija zajedničke izjave znači da Kina eksplicitno podržava tvrdnju Rusije o nacističkom uticaju u Ukrajini.
Kina je 2023. predložila široki mirovni plan koji je pozivao na prekid vatre i direktne razgovore između Moskve i Kijeva. Ali taj plan su odbacili Ukrajina i Zapad jer nije obavezao Rusiju da se povuče iz okupiranih delova Ukrajine.
U velikoj meri simboličnoj poseti istaknuto je partnerstvo između dve zemlje, koje se suočavaju sa izazovima u odnosima sa SAD i Evropom.
Iako su oba lidera izjavila da traže okončanje rata u Ukrajini, u svojim javnim komentarima u četvrtak popodne nisu dali nikakve nove predloge.
Putin je rekao da će kineskog lidera detaljno informisati o „situaciji u Ukrajini“ i rekao: „Cenimo inicijativu naših kineskih kolega i prijatelja da poboljšaju situaciju“.
On je dodao da njih dvojica planiraju da održe dalje spoljnopolitičke razgovore na neformalnom sastanku kasnije u četvrtak. /The Geopost/