Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je u četvrtak da će povratak Donalda Trampa u Belu kuću otvoriti „novo poglavlje“ i ponovio poziv zapadnim saveznicima da pošalju trupe da „primoraju Rusiju da sklopi mir“. Poziv je usledio pošto je Bajdenova administracija objavila šta je verovatno njen poslednji veliki paket vojne pomoći za Ukrajinu – obećanje oružja i druge pomoći u vrednosti od 500 miliona dolara.
Zelenski je govorio na sastanku oko 50 saveznika u američkoj vojnoj bazi u Ramštajnu u Nemačkoj, poslednjem takvom sastanku pre nego što je Tramp preuzeo dužnost 20. januara. Njegov predstojeći povratak u Belu kuću izazvao je sumnje u buduću američku podršku ratnim naporima u Ukrajini, imajući u vidu prethodne pozitivne komentare o autoritarnom predsedniku Rusije Vladimiru Putinu i Trampovo obećanje da će brzo okončati rat skoro tri godine nakon invazije Moskve velikih razmera.
Iako nije dao jasne detalje o tome kako planira da to postigne, mnogi u Ukrajini i širom Evrope zabrinuti su da bi Tramp mogao da ispuni svoje obećanje uskraćivanjem pomoći Ukrajini i guranjem Zelenskog da pregovara o prekidu vatre koji omogućava Rusiji da zadrži kontrolu nad deo ogromne teritorije koju zauzima u istočnom ukrajinskom regionu Donbas.
„Jasno je da počinje novo poglavlje za Evropu i ceo svet – ostalo je samo 11 dana, vreme kada moramo još više da radimo zajedno, da se još više oslanjamo jedni na druge i zajedno postižemo još veće rezultate“, rekao je Zelenski i dodao dodao je da ovo vidi kao „vreme prilike“.
Kako se iscrpljujući rat približava trogodišnjoj granici, koja će biti dostignuta 24. februara, Zelenski je ponovio poziv zapadnim saveznicima da pošalju trupe da podrže Ukrajinu.
„Jasno je da počinje novo poglavlje za Evropu i ceo svet – ostalo je samo 11 dana, vreme kada moramo još više da radimo zajedno, da se još više oslanjamo jedni na druge i zajedno postižemo još veće rezultate“, rekao je Zelenski i dodao dodao je da ovo vidi kao „vreme prilike“.
Kako se iscrpljujući rat približava trogodišnjoj granici, koja će biti dostignuta 24. februara, Zelenski je ponovio poziv zapadnim saveznicima da pošalju trupe da podrže Ukrajinu.
„Naš cilj je da pronađemo što više sredstava da primoramo Rusiju na mir“, rekao je on na sastanku. „Verujem da je slanje kontingenata od partnera jedan od najboljih alata.
Sjedinjene Države pod predsednikom Džoom Bajdenom najveći su pristalica Ukrajine u ratu, pružajući više od 65 milijardi dolara vojne pomoći od februara 2022. Američki ministar odbrane Lojd Ostin, koji je pokrenuo Ramštajn format ubrzo nakon početka rata, najavio je u četvrtak novi paket vojne pomoći.
Pomoć, koja uključuje širok spektar projektila i drugog naoružanja i opreme, kao i aranžmane za usluge, obuku i transport, biće 74. takav paket koji se pruža Ukrajini iz postojećih američkih vojnih zaliha od kada je gospodin Bajden preuzeo dužnost kancelarija, navodi se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova.
„Sjedinjene Države i više od 50 nacija stoje zajedno kako bi osigurale da Ukrajina ima kapacitete koji su joj potrebni da se odbrani od ruske agresije“, rekao je državni sekretar Entoni Blinken u saopštenju.
Rat Ukrajine protiv invazije ruskih trupa „tiče se svih nas“, rekao je Ostin na otvaranju 25. sastanka Kontakt grupe za odbranu Ukrajine. „Svi smo u interesu da osiguramo da autokrate ne mogu svoje imperijalne ambicije staviti iznad osnovnih prava slobodnih i suverenih naroda.
Portparolka Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas rekla je da se nada da će Sjedinjene Države nastaviti da podržavaju Ukrajinu. Ako nije, dodala je, EU je spremna da preuzme vođstvo.
„Zaista sam siguran da su sve ostale članice i nadamo se da su Sjedinjene Države spremne da nastave da podržavaju Ukrajinu“, rekao je Kalas na putu do sastanka u Ramštajnu.
U ovom trenutku, rekao je Kalas novinarima, „ne bi trebalo da spekulišemo o budućoj podršci SAD“. Ali ona je rekla da „nije u interesu Amerike da Rusija postane najjača sila na svetu“.
Ali dodala je da je „Evropska unija takođe spremna da preuzme to vođstvo ako Sjedinjene Države nisu spremne da to učine”.
Ruske i ukrajinske snage trenutno vode žestoke borbe, pokušavajući da obezbede svoje pozicije na bojnom polju pre Trampove inauguracije.
Tramp je dugo kritikovao saveznike u NATO-u što premalo troše na zajedničku odbranu bloka. Ove nedelje je izazvao dodatne nemire kada je odbio da isključi vojnu akciju da se Grenland, autonomna teritorija članice EU i NATO-a, Danske, zajedno sa Panamskim kanalom, stavi pod kontrolu SAD.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute rekao je da saveznici moraju pomoći Ukrajini da postigne poziciju snage pre prekida vatre ili mirovnih pregovora.
„Moramo da postavimo Ukrajinu u najbolju moguću poziciju kako bi jednog dana, kada na inicijativu Ukrajine počnu razgovori o rešavanju sukoba, ona bila u najboljoj mogućoj poziciji da to učini“, rekao je on. „A kada se ti razgovori završe, videćemo, u izvesnom smislu, da li je to dobar posao ili ne. A ako ne bude dobar posao, gledaće ga Kinezi, Severnokorejci, Iran i naravno Rusija“.
„Ceo svet gleda“, naglasio je Rute./CBS News/