
Dezinformacije i psihološke smetnje, sajber napadi, nove disruptivne tehnologije, sabotaže, mešanje u izbore, ekonomsko mešanje, instrumentalizacija migracije – samo su neke od tema kojima se Hibridni centar izvrsnosti bavi kada se bavi hibridnim pretnjama. Šef odeljenja za međunarodne odnose u CoE Hibrid, Tapio Pyysalo, govori o obimu njihovog rada, slabostima zemalja Zapadnog Balkana u suočavanju sa međuetničkim tenzijama, pristupu celog društva koji vlade treba da zauzmu i važnosti ovoga saradnju svih članica EU i NATO u suočavanju sa budućim izazovima.
Prema njihovoj analizi, Rusija zapravo želi da zadrži svoju sferu uticaja u regionu Zapadnog Balkana, a integracija zemalja u EU bi potkopala ovaj sveobuhvatni ruski cilj. Pyysalo ističe da je jedna od glavnih briga Centra u poslednje vreme bila upotreba generativne veštačke inteligencije u širenju dezinformacija i kako se ona zapravo može koristiti za suprotstavljanje tome. On govori i o finskom iskustvu u uspešnom suočavanju sa stranim manipulacijama informacijama i mešanjem. Pyysalo je nedavno posetio Severnu Makedoniju, gde je održao nekoliko sastanaka sa predstavnicima makedonskog Ministarstva spoljnih poslova, civilnog društva i medija.
On tvrdi da je nova vlada u Skoplju veoma ozbiljna u pogledu svoje namere da se izbori sa hibridnim pretnjama i primeni pristup celog društva. „Mislim da je definitivno mnogo evoluirao. Dokaz za to je da je Rusija tokom ovogodišnjih evropskih izbora u medijskom prostoru proširila do 40 miliona reakcija na različite vrste narativa, što zaista daje dobru sliku razmera izazova, a naravno i mnogih od njih. koju je stvorila veštačka inteligencija“, rekao je on.
Pyysalo je rekao da je pre otprilike dve godine desetine škola u Severnoj Makedoniji, posebno u glavnom gradu, primilo lažne pretnje bombom putem elektronske pošte. „Ovo je trajalo oko šest meseci, bilo je na stotine lažnih pretnji i škole su morale da se evakuišu veoma često, roditelji su bili uplašeni, celo društvo je bilo na oprezu zbog toga. A mediji su ovo iskoristili kao priliku da kritikuju vlast i umanje poverenje u državne institucije. Pored toga, skoro u isto vreme, u februaru 2023. godine, makedonski Fond zdravstvenog osiguranja hakovan je napadom ransomvare-a, čime su kompromitovani podaci svih građana, u suštini njihovi zdravstveni podaci.
Da li biste rekli da su ova dva primera deo hibridnih pretnji na kojima radite na sprečavanju?“ upitao je. Govorio je i o hibridnim pretnjama i pokazao kako ih stvaraju strani akteri. „Ono što mislim da ga zaista čini hibridnom pretnjom je to što se čini da se radi o strateškom napadu stranog aktera koji cilja na društvene ranjivosti, a to su neke od ključnih karakteristika hibridnih pretnji po našem mišljenju.
Takođe je pokazalo koliko neke od ovih hibridnih pretnji mogu biti razorne za društvo, u ovom slučaju narušavanjem obrazovanja, plašenjem stanovništva, podelom javnog mnjenja i podrivanje poverenja u vladu. „To je zaista važan faktor u suprotstavljanju nekim od ovih pretnji i verovatno nije slučajno što su se ovi događaji odigrali neposredno nakon zatvaranja vazdušnog prostora Severne Makedonije ruskom ministru spoljnih poslova i isporuke vojne pomoći Ukrajini. Ovi događaji mogu dovesti do takvih hibridnih pretnji, a mi kažemo da podrivanje podrške Ukrajini zaista izgleda kao jedan od neposrednih ciljeva Rusije u korišćenju hibridnih pretnji. Upravo su to vrste pretnji protiv kojih podržavamo naše države učesnice. I iako Severna Makedonija u to vreme nije bila država učesnica u hibridnom sistemu SE, razumem da je NATO ponudio svoju podršku u ovom slučaju. On je rekao da je pomoć NATO-a u ovom slučaju takođe zaista važan element u suprotstavljanju hibridnim pretnjama. „Međunarodna saradnja, saradnja između saveznika je ključna kada se suočavamo sa hibridnim pretnjama. Ovo je veliki simbol jedinstva NATO-a u vašoj podršci.”
On je rekao da je jedan od elemenata hibridnih pretnji obično ciljanje ranjivosti u društvu. „U slučaju Severne Makedonije i šireg regiona Zapadnog Balkana, ove međuetničke tenzije su svakako jedna od glavnih slabosti koje strani akteri mogu da zloupotrebe. On je rekao da, prema njihovoj analizi, Rusija zapravo želi da zadrži svoju sferu uticaja u regionu Zapadnog Balkana, a naravno da bi integracija u EU potkopala takav sveobuhvatni cilj Rusije. „Ovo je jedan od razloga zašto smatramo da treba da damo sve od sebe da podignemo svest o hibridnim pretnjama i njihovim ciljevima iu široj javnosti, kako bi ljudi bili svesni pretnje i bili odgovorni za reagovanje na neke od ovih dezinformacija.” /The Geopost/