
Ukrajina i Rusija su se odvojeno dogovorile na razgovorima sa SAD u Saudijskoj Arabiji da će prestati sa upotrebom vojne sile u Crnom moru i razviti mere za zabranu udara na energetske objekte u dve zemlje.
Bela kuća je u dva odvojena saopštenja o pregovorima navela da će sporazum pomoći da se Moskvi obnovi pristup globalnim tržištima za ruski izvoz poljoprivrednih proizvoda i đubriva, koji je prekinut od invazije Kremlja na Ukrajinu pre više od tri godine.
„Sjedinjene Države će nastaviti da podržavaju pregovore između obe strane za postizanje mirnog rešenja“, navodi se u saopštenju Bele kuće.
Sporazumi su prvi korak ka širem sporazumu o prekidu vatre za okončanje najvećeg i najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svetskog rata, iako se u izjavama ne pominje zaustavljanje napada na ciljeve civilne infrastrukture osim snabdevanja energijom.
I Kijev i Moskva su potvrdili sporazum, iako se činilo da ruska izjava ukazuje na veće rezerve sa njihove strane.
U saopštenju o pregovorima između SAD i Rusije, Kremlj je rekao da će se pridržavati sporazuma samo ako se njegova državna poljoprivredna banka ponovo poveže sa sistemom međunarodnog plaćanja SVIFT i ako neka trgovinska ograničenja nametnuta Moskvi nakon njene invazije na Ukrajinu budu ukinuta.
Bela kuća je u sopstvenom saopštenju navela da će „pomoći da se Rusiji povrati pristup globalnom tržištu za izvoz poljoprivrednih proizvoda i đubriva, da se smanji trošak pomorskog osiguranja i poboljša pristup lukama i platnim sistemima za takve transakcije“, što bi mogao biti prvi korak ka ukidanju širih sankcija Rusiji.
„Trenutno razmišljamo o svima njima“, rekao je američki predsednik Donald Tramp na pitanje o sankcijama za koje Rusija veruje da moraju da budu ukinute pre nego što primeni sporazum o Crnom moru. “Gledamo ih sve.”
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je takođe reagovao na sporazum, rekavši da će Kijev održati svoj deo pogodbe i insistirati na daljim sankcijama ako Rusija ne učini isto.
„Prerano je reći da će uspeti, ali to su bili pravi sastanci, prave odluke, pravi koraci“, rekao je on 25. marta. „Ako ovo prekrše, imamo dokaz – tražimo sankcije, tražimo oružje“, dodao je Zelenski.
Put do prekida vatre
Iako sporazumi predstavljaju napredak, put dalje ostaje nejasan.
U svom obraćanju novinarima nakon objavljivanja sporazuma o Crnom moru, Zelenski je naveo da će delimični prekid vatre stupiti na snagu odmah.
Kako se navodi u saopštenju Kremlja, privremeni moratorijum na napade na energetsku infrastrukturu, koji je stupio na snagu 18. marta, važi 30 dana, ali može biti produžen sporazumno.
Kremlj je dodao da će u slučaju kršenja sporazuma od strane jedne strane i druga strana biti izuzeta od poštovanja.
Ovo je navelo Zelenskog da optuži Rusiju da laže o ishodu pregovora sa američkim pregovaračima.
Kremlj ponovo laže, tvrdeći da crnomorski prekid vatre navodno zavisi od sankcija i da je energetski prekid vatre navodno počeo 18. marta“, rekao je on u večernjem obraćanju ukrajinskom narodu. “Moskva uvek laže.”
Ciljevi oko kojih su se dogovorile Rusija i Ukrajina uključuju rafinerije nafte, naftovode i gasovode i nuklearne elektrane.
Na spisku objavljenom na Telegram kanalu Kremlja, a koji je navodno „dogovoren između ruske i američke strane“, nalaze se i skladišta goriva, pumpne stanice i druga infrastruktura za proizvodnju električne energije poput elektrana, transformatora i hidroelektrana.
Dalja pitanja se tiču želje Kremlja da ukine ograničenja trgovine i plaćanja za svoju poljoprivrednu banku i neophodnu koordinaciju sa evropskim vladama da bi se to postiglo.
EU je uvela sopstvene sankcije Moskvi, a u članku objavljenom 24. marta, šef EU za sankcije Dejvid O’Salivan rekao je da će se blok držati njih uprkos pritiscima da se ublaže sankcije Rusiji.
„Šta god da SAD urade, nema razloga da menjaju kurs“, napisao je O’Saliven za istraživački centar Centra za analizu evropske politike (CEPA).
Kao dodatni znak koliko su razgovori bili naporni i teškoće koje tek predstoje, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je u televizijskim komentarima da su Kremlju potrebne „jasne garancije“ Vašingtona da će se Ukrajina pridržavati sporazuma.
U međuvremenu, ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov, koji je učestvovao u razgovorima, izjavio je na Ks da će Kijev smatrati svako kretanje ruskih mornaričkih brodova izvan istočnog Crnog mora kršenjem duha sporazuma postignutih u Rijadu.
Pod ruskom kontrolom ostaće i Zaporoška nuklearna elektrana na jugu Ukrajine, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova posle razgovora.
Ministarstvo je navelo da bi prenos kontrole na Ukrajinu ili druge zemlje, kao i zajednička operacija, bili nemogući zbog fizičke i nuklearne bezbednosti.
Tramp je prošle nedelje izneo ideju da bi SAD mogle da preuzmu kontrolu nad elektranom, koju je Rusija zauzela na početku rata.
Sjedinjene Države su takođe navele da će pomoći Ukrajini u razmeni ratnih zarobljenika, oslobađanju civilnih zarobljenika i vraćanju „prisilno raseljene ukrajinske dece“ kako bi se postigao trajni prekid vatre između Kijeva i Moskve.
Zašto je Crno more toliko važno za Rusiju i Ukrajinu?
I Kijev i Moskva zavise od Crnog mora za izvoz sirovina.
Uz pomoć Turske i Ujedinjenih nacija, obe zemlje su sredinom 2022. godine sklopile sporazum koji je Ukrajini omogućio transport žitarica morem. Međutim, Rusija se povukla iz sporazuma sledeće godine, uz obrazloženje da su zapadne sankcije protiv njenih banaka ozbiljno ograničile njenu mogućnost da izvozi poljoprivredne proizvode.
Rusija je tada izjavila da će svaki brod koji se uputi ka Ukrajini smatrati potencijalnom vojnom metom.
Ukrajinska vojska je odgovorila kampanjom koja je uništila ruske ratne brodove i na kraju proterala rusku mornaricu iz zapadnog dela Crnog mora.
Operacija je omogućila Ukrajini da uspostavi novu zonu transporta u Crnom moru i vrati morski izvoz žitarica na predratni nivo./Rferl/