
Rusija je zauzela dva od četiri ukrajinska litijumska polja od početka svoje invazije u punom obimu 2022. godine, potencijalno lišivši Kijev ključnog ekonomskog resursa.
Rusija je 11. januara tvrdila da je preuzela kontrolu nad Ševčenkom, ruralnim naseljem u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine. Naselje se nalazi na jednom od najvećih nalazišta litijuma u Ukrajini.
Eksperti kažu da bi ruska zaplena ukrajinskih rezervi litijuma mogla imati implikacije na ostatak Evrope i napore kontinenta da pređe na zelenu energiju.
Poznat kao „belo zlato“, litijum je važan materijal za baterije koje se koriste u uređajima kao što su pametni telefoni, laptopovi i električna vozila.
Prema geološkim istraživanjima, Ukrajina ima oko 500.000 tona neiskorišćenog litijuma, jedne od najvećih rezervi u Evropi.
Rod Šunover, stručnjak za nacionalnu bezbednost i osnivač grupe za ekološku budućnost sa sedištem u SAD, veruje da je malo verovatno da je zaplena ukrajinskih rezervi litijuma glavni ratni cilj Moskve. Sama Rusija ima značajne rezerve.
Ipak, rudno bogatstvo Ukrajine je jedan od razloga zašto je zemlja važna za Rusiju, kažu stručnjaci.
Ukrajinski štit, drevna, masivna stenska ploča koja se proteže kroz veći deo centralne i južne Ukrajine, sadrži vredne minerale kao što su gvožđe i litijum, kao i retke zemljane metale.
Važnost će samo rasti
Evropska unija nastoji da obezbedi lokalne zalihe kritičnih sirovina kao što je litijum i smanji svoju zavisnost od stranih dobavljača, uključujući Kinu.
Litijum je ključan za napore Evrope da smanji svoju zavisnost od fosilnih goriva i pređe na zelenu energiju.
Sa svojim značajnim rezervama i blizinom, Ukrajina je perspektivan partner, kaže Šunover.
„Ruska invazija je izbrisala svaki napredak u eksploataciji ukrajinskih rezervi, ali kada se uspostavi stabilnost, ovi resursi bi vremenom mogli da postanu kamen temeljac evropske strateške autonomije u kritičnim mineralima“, rekao je on./Rferl/