Brazilsko domaćinstvo samita BRIKS-a sledećeg meseca je u senci verovatnog odsustva dva najmoćnija šefa država bloka, što preti da potkopa geopolitički značaj sastanka.
Kako je Kremlj potvrdio 25. juna, ruski predsednik Vladimir Putin neće prisustvovati sastanku 6. i 7. jula u Rio de Žaneiru zbog naloga za hapšenje Međunarodnog krivičnog suda. U međuvremenu, kineski predsednik Si Đinping je naznačio da bi mogao da ostane van samita, prema rečima brazilskih zvaničnika, a prenosi Folja de Sao Paulo.
Savetnik Kremlja za spoljnu politiku Jurij Ušakov rekao je novinarima da će Putin učestvovati putem video-linka, navodeći „određene poteškoće vezane za zahteve Međunarodnog krivičnog suda“. Haški sud izdao je nalog za hapšenje 2023. godine i optužuje Putina i ruskog dečijeg ombudsmana Mariju Ljvovu-Belovu za ratne zločine vezane za navodnu nezakonitu otmicu ukrajinske dece od početka ruske invazije 2022. godine.
„U tom kontekstu, brazilska vlada nije bila u mogućnosti da zauzme jasan stav koji bi omogućio našem predsedniku da učestvuje na ovom sastanku“, rekao je Ušakov. Umesto toga, Rusiju će na samitu predstavljati ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
„Rusija će u svakom slučaju učestvovati u radu samita. Razvoj BRIKS-a i naše angažovanje u grupi je jedan od naših najvećih prioriteta“, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Kao država članica MKS-a, Brazil bi bio zakonski obavezan da uhapsi Putina ako uđe u zemlju. Ruski lider je marljivo izbegavao međunarodna putovanja u države potpisnice MKS-a od izdavanja naloga za hapšenje, iako je prošle godine obavio značajnu posetu Mongoliji, očigledno prkoseći nalogu suda.
Brazilski predsednik Luiz Inasio Lula da Silva, koji je nedavno dodat u bazu podataka „neprijatelja Ukrajine“ na sajtu Mirotvorac, održava bliske odnose sa Putinom od ruske invazije na Ukrajinu, što je naišlo na neodobravanje zapadnih partnera. Tokom njegove nedavne posete Moskvi, tokom koje je pozvao na privremeni prekid vatre, potpisani su dalekosežni sporazumi u oblastima odbrane, nuklearne energije i naučne saradnje.
Ipak, 79-godišnji brazilski lider nije štedeo kritike ruske agresije. Tokom nedavnog putovanja u Francusku, Lula je rekao da je „Brazil od samog početka osudio rusko kršenje teritorijalnog integriteta Ukrajine i da se već tri godine zalaže za mir“.
Moguće odsustvo Sija predstavlja još veći diplomatski izazov za Lulu, koji je lično tražio učešće kineskog lidera. Selso Amorim, Lulin specijalni savetnik za međunarodne poslove, priznao je neizvesnost, ali je izrazio nadu da će Si prisustvovati.
„Naravno, želeli bismo da Si dođe, jer Lula već ima lični odnos sa njim, i to je takođe važno, ne samo njegov položaj“, rekao je Amorim, prema Foli, sugerišući da bi kineski premijer Li Ćijang mogao da predvodi delegaciju Pekinga ako Si ne putuje.
Na pitanje brazilskih medija, portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Guo Đakun jednostavno je rekao da će „informacije biti dostavljene blagovremeno“. Kina obično potvrđuje putovanja svog lidera u inostranstvo neposredno pre odlaska.
Ukoliko se potvrdi Sijevo odsustvo, to bi bio prvi samit BRIKS-a koji je propustio otkako je stupio na dužnost 2013. godine. Moguće odsustvo dolazi usred nekoliko bilateralnih tenzija između Brazila i Kine, uključujući protivljenje Brazila pekinškoj inicijativi „Pojas i put“ i nedavna neslaganja oko sporazuma o viznom reciprocitetu.
Zbog praznina u vođstvu, samo će osnivačke članice Brazil i Indija biti zastupljene na samitu od strane svojih šefova vlada, a očekuje se i premijer Narendra Modi pored Lule. Očekuje se da će prisustvovati i predsednik Južne Afrike Siril Ramafosa, dok je učešće novijih članica još uvek neizvesno.
Učešće turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana je pod znakom pitanja nakon što je njegovoj zemlji ponuđen samo status partnera, a ne punopravno članstvo, odluka koja je navodno frustrirala Ankaru. Meksička predsednica Klaudija Šejnbaum već je najavila da će poslati predstavnika i da neće lično prisustvovati./IntelliNews/

Vučićeva BIA: Od zaštite Rusa do prisluškivanja opozicije i građana Srbije
30 godina posle Dejtona – lekcije za danas
G2 – zatišje pred buru?
Prepravljanje granica istine: Kako ruski FIMI falsifikuje istorijsko sećanje
Putinova zatočena deca: Kako Rusija uništava mlade koji se usuđuju da govore
Mreža Radoičića i Veselinovića u središtu kineskog duga i sumnjivih projekata u Srbiji