Kalin Đorđesku, proruski, krajnje desničarski i nezavisni kandidat koji je iznenađujuće pobedio u prvom krugu predsedničkih izbora u Rumuniji, negirao je da želi da zemlja napusti NATO i Evropsku uniju.
Đorđesku, koji je dobio skoro 23 odsto glasova na izborima 24. novembra, suočiće se sa kandidatom desnog centra Elenom Laskoni, nepokolebljivom evroatlantistkinjom, u drugom krugu 8. decembra nakon što su obojica favorizovali levičarski premijer Marsel Čolaku koji je iza sebe ostavio.
Bez podrške bilo koje stranke, Georgescuova kampanja se u velikoj meri oslanjala na platformu društvenih medija TikTok, gde njegov nalog ima 1,6 miliona lajkova i gde je objavio video snimke na kojima ide u crkvu, trenira džudo, trči na trkačkoj stazi i predavanja objavljena u podkastovima .
On je nazvao NATO „najslabijom alijansom na svetu“ i raketni odbrambeni štit alijanse u Deveselu, na jugu Rumunije, „sramotom za diplomatiju“, tvrdeći da vojna alijansa neće braniti nijednu od svojih članica u slučaju ruskog napada.
Umesto toga, preporučio je „rusku mudrost“ kao najbolji rumunski put napred i pokrenuo TikTok kampanju pozivajući na prekid rumunske pomoći Ukrajini. Pod sadašnjim predsednikom Klausom Johanisom, Rumunija je bila jedan od najčvršćih saveznika Kijeva.
Ali kada su stotine uglavnom mladih ljudi izašle na ulice u Bukureštu i drugim većim rumunskim gradovima i skandirale: „Ne Putin, bez straha, Evropa je naša majka“ i „Mladi ljudi traže da ne glasate za diktatora“, Georgescu je demantovao video na Jutjubu od 26. novembra da želi da isključi Rumuniju iz evroatlantskih struktura.
„Ne želim da napustim NATO ili Evropsku uniju“, rekao je Đorđesku, stojeći rame uz rame sa suprugom, dodajući: „Ali želim da ostanemo nepokolebljivi, da ne padnemo na kolena, da „mi ne prihvatite sve da sve radimo u našem nacionalnom interesu.”
On je dodao da želi mir i dodao: „Ne možemo da se mešamo u ratove drugih naroda za njihove interese koji nam štete“, još jednom aludirajući na podršku Rumunije Ukrajini.
Za drugi krug 8. decembra, Đorđesku je dobio podršku krajnje desničarske, proruske stranke AUR, čiji je član bio do 2022. i čiji je lider Džordž Simion dobio skoro 14 odsto glasova u prvom krugu, dok je Liberali desnog centra stavili su svoju težinu iza Laskonija, bivšeg televizijskog reportera i gradonačelnika malog južnog rumunskog grada Campulung Muscel.
Ali prvo, Rumuni će 1. decembra izabrati novi parlament, pri čemu će Čolakuova Socijaldemokratska partija, centristička Nacionalno-liberalna partija i Laskonijeva Unija Spasimo Rumuniju zauzeti većinu od 332 mesta u donjem domu poslanika i 137 mesta u gornjem domu, tj. Senat, trebalo bi da pobedi./Rferl/

Vučićeva BIA: Od zaštite Rusa do prisluškivanja opozicije i građana Srbije
30 godina posle Dejtona – lekcije za danas
G2 – zatišje pred buru?
Prepravljanje granica istine: Kako ruski FIMI falsifikuje istorijsko sećanje
Putinova zatočena deca: Kako Rusija uništava mlade koji se usuđuju da govore
Mreža Radoičića i Veselinovića u središtu kineskog duga i sumnjivih projekata u Srbiji