
Američki filmski reditelj Oliver Stoun i američki istoričar Piter Kuznik, koji je i direktor tamošnjeg Instituta za nuklearne studije, iskoristili su Kosovo i NATO intervenciju 1999. da unaprede kinesko-rusku agendu protiv SAD i NATO.
„Kosovo je gangsterska država“, rekao je Oliver Stoun u podkastu X mreže sa novinarom Takerom Karlsonom, uz Pitera Kaznika, koji pokušava da prikaže Kosovo kao propalu državu koja krije gangstere, što je agenda koju Srbija stalno sledi, pokušavajući da unapredi Rusiju.
Stoun je rekao da je rat na Kosovu „na najdubljem nivou kršenje svega o čemu govorimo“.
Održali su pomalo sumnjiv referendum… Ali mi smo rekli da su slobodni, više nisu deo Srbije. Kosovo kao takvo je gangsterska država sa velikim ciljem. „Bio sam tamo i mogu vam reći da je ono što se dogodilo bilo strašno“, rekao je Stoun, osporavajući činjenicu da je NATO intervenisao da zaustavi etničko čišćenje.
U međuvremenu, Kaznik je naglasio da Rusija ima potpuno drugačiji pogled na ono što se dogodilo u Srbiji u odnosu na Zapad.
Kada je Karlson upitao šta je bila svrha bombardovanja Srbije 1999. godine, Stoun je odgovorio da je, uprkos pravdanjima Zapada da je reč o „hvatanju diktatora“, pravi cilj bio destabilizacija i dezintegracija Jugoslavije.
„Bombardovali smo grad u Evropi 1999. godine, Beograd. Razmislite o tome“, rekao je Stoun, napominjući da je ovo „primer američke politike zasnovane na „zavadi pa vladaj“, „zavadi pa vladaj“.
On je dodao da „oko 96 odsto Rusa veruje da je ono što se dogodilo ratni zločin. Sjedinjene Države su u procesu izgradnje međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima, što znači da moraju da prođu kroz UN. Ali kada to nisu mogli da postignu, „samo su to uradili vojno“.
NATO je intervenisao tek kada je Slobodan Milošević, tadašnji predsednik Srbije, odbio da potpiše sporazum u Rambujeu u Francuskoj.
Ali ko su Oliver Stoun i Piter Kaznik?
Profesor američkog univerziteta Piter Kaznik govorio je na propagandnom kanalu Russia Todai pre nego što se pojavio na Karlsonovom podkastu, gde je takođe širio ruske agende.
Tamo je rekao da „strategija koju sprovode SAD u sukobu u Ukrajini rizikuje da izazove ozbiljne reakcije Rusije“.
U intervjuu za jedan ruski medij, on je upozorio da se ne pretpostavlja da bi ruske crvene linije mogle biti pređene bez posledica.
„Rusija nastavlja da povlači crvene linije, a SAD nastavljaju da ih prelaze“, pod pretpostavkom da Rusija „blefira“ i da predsednik Vladimir Putin „neće ispuniti svoje pretnje“, rekao je Kuznik.
On je ovakav pristup opisao kao „igru budale“ i upozorio da može imati ozbiljne posledice.
Kuznik je pokušao da izazove strah od „moguće ruske reakcije” i ostavio utisak da će Rusija ostati pasivna. On je to nazvao „ludilom“ i naglasio da takve pretpostavke „ugrožavaju globalnu bezbednost“.
U decembru je, prema Kazniku, Putin optužio SAD da podstiču eskalaciju snabdevanjem Kijeva oružjem i guraju Rusiju na „crvenu liniju“. Tvrdio je da Zapad koristi ove provokacije da utera strah u svoje stanovništvo.
Osvrćući se na politiku Donalda Trampa, Kaznik je napomenuo da Tramp „ne vidi Rusiju kao nepomirljivog neprijatelja“, uprkos tome što je njegova administracija ponudila pomoć Ukrajini 2019. godine i pooštrila sankcije Rusiji.
„Ne vidim Trampa kao prijatelja Rusije. Za razliku od mnogih ljudi na Zapadu, mislim da Putin nije odgovoran za ovo. „Ali vidim da je spreman da napravi dogovor“, rekao je.
„Tramp nema jake vrednosti ili čvrsta uverenja“, što znači „mogao bi da prođe gore, dramatično gore, ili bi mogao da prođe dramatično bolje“, dodao je Kuznik.
Kuznik je upozorio da bi krize u Ukrajini, Gazi, Tajvanu ili Južnom kineskom moru mogle brzo da eskaliraju u velike sukobe, uključujući nuklearni rat. Ovog stava ima i režim u Rusiji, koji stalno preti nuklearnim ratom.
Kaznik je pozvao Sjedinjene Države da se prilagode „multipolarnom svetu“ i naglasio da je diplomatija važnija od jednostranog delovanja.
Izraz „multipolarni svet“ koriste i Kina i Rusija u svojim naporima da se bore protiv dominacije SAD.
On je takođe kritikovao administraciju odlazećeg predsednika Džoa Bajdena zbog njene „agresivne spoljne politike i nepokolebljive podrške akcijama Izraela u Gazi, za koje je rekao da potkopavaju globalni položaj Vašingtona“.
Nekoliko meseci nakon ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu, Kaznik je u jednoj od svojih analiza sugerisao da bi Kina trebalo da deluje kao mirovni posrednik u ratu.
Jedan od razloga koji je naveo je da Kina poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, čime je opovrgao Putinove tvrdnje o suprotnom.
Osvrnuo se i na Putinovu izjavu da je Si njegov najdraži prijatelj na svetu i da je Kina najvažniji trgovinski partner Rusije i „važan saveznik u borbi protiv američke hegemonije i globalne unipolarnosti“.
On je takođe naveo da je u interesu Kine da održi relativni mir i stabilnost (uprkos brojnim ratovima u SAD) koji su omogućili zemlji da „ekonomski raste u razmerama koje su potpuno bez presedana u ljudskoj istoriji“.
Osim toga, on je pogurao agendu koju Kina želi da ostvari kao posrednik u ratu u Ukrajini i pokušao je da prikaže Sija kao mirotvorca, što bi njemu kao diktatoru bilo daleko korisnije.
Oliver Stoun smatra da je Amerika propustila šansu da bude partner Rusiji i Kini, „koje su sada naši glavni neprijatelji“, kako je rekao u podkastu britanskog voditelja Rasela Brenda „Ostani slobodan“ u julu 2023.
Američki reditelj smatra da je „američka propaganda“ glavni krivac za iskrivljeni prikaz ruskog predsednika Vladimira Putina.
„On (Vladimir Putin) nije čudovište kojim ga američka propagandna mašina prikazuje, i to je nesrećna tragedija“, rekao je reditelj, negirajući realnost ubistava koja se gotovo svakodnevno dešavaju kao rezultat ruskih napada u Ukrajini.
Stoun je napomenuo da je ruskom predsedniku postavljao direktna i iskrena pitanja dok je snimao dokumentarni film o Vladimiru Putinu 2017. Međutim, u ruskom predsedniku nije prepoznao „ratnika“, rekao je Stoun.
Reditelj je posebno obratio pažnju na to da Putin američke političare naziva „američkim partnerima“ i da se uvek zalaže za konstruktivnu saradnju.
Stoun je prethodno snimio dokumentarac o ruskom predsedniku, koji je zasnovan na dugom razgovoru sa njim. Godine 2016. producirao je film o događajima u Ukrajini 2014. godine pod nazivom „Ukrajina u plamenu“ zajedno sa ukrajinskim rediteljem Igorom Lopatenkom.
Nekoliko godina kasnije, dvojica reditelja snimili su dokumentarac „Otkrivanje Ukrajine“, koji je uključivao i intervju sa ruskim predsednikom. Oba filma su prikazana na ruskoj televiziji.
U intervjuu portalu MuviVeb krajem 2023. Stoun je optužio SAD da žele da oduzmu suverenitet Rusiji kako bi prigrabili njene resurse.
Prema njegovim rečima, Rusija je jačala nakon dolaska Vladimira Putina na vlast početkom 2000. godine, što nikako ne odgovara ciljevima SAD.
Američki reditelj je naglasio da SAD ne žele nezavisnu Rusiju, već žele da joj oduzmu suverenitet kako bi dobili pristup evroazijskom kontinentu, koji je veoma bogat, poput Rusije, koja ima velike prirodne resurse. .
U maju 2024. je na Kanskom festivalu u intervjuu za beogradsku Politiku izjavio da voli Srbiju i da Srbija vodi „inteligentnu politiku“.
„Volim Srbiju, vodite inteligentnu politiku. Znam da niste uveli sankcije Rusiji i poštujem vaše principe. Imate pametne politike i imate prijatelje“, rekao je Stoun /The Geopost/.