
Kina se priprema za moguće carine nakon što je američki predsednik Donald Tramp zapretio da će uvesti carinu od 10 odsto na kineski uvoz već 1. februara.
Na redovnoj konferenciji za novinare u sredu, portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Mao Ning je naglasio da će Kina braniti svoje „nacionalne interese“.
„Uvek smo verovali da nema pobednika u trgovinskom ili tarifnom ratu“, rekla je ona.
Nakon Trampovih komentara, kineski referentni indeks CSI 300 pao je u sredu za 0,9 odsto, prekinuvši četvorodnevni pobednički niz. Indeks preduzeća Hang Seng China Enterprises na berzi u Hong Kongu, koji prati kineske akcije, pao je za 2%.
Reakcije Pekinga usledile su nakon što je Tramp rekao da njegov tim razmatra mogućnost da uvede carinu od 10 odsto na kineski uvoz zato što je Kina „preko Meksika i Kanade isporučila fentanil u Sjedinjene Države“.
„1. februar je verovatno datum koji imamo na umu“, rekao je američki predsednik novinarima u Beloj kući u utorak.
Trampov komentar dolazi dan nakon što se činilo da je odustao od uvođenja carina na uvoz iz Kine i u ponedeljak je naredio federalnim agencijama da istraže trgovinske deficite SAD i nepoštene trgovinske prakse sa drugim zemljama.
Pretnja američkog predsednika naišla je na različite reakcije na kineskim društvenim mrežama. Neki korisnici interneta su sugerisali da bi nakon carine od 10 odsto mogla da usledi serija carina na kinesku robu, dok su drugi kritikovali Trampa zbog njegove nepredvidljivosti i nedoslednosti u njegovim odlukama.
„Zašto se SAD zalažu za sve ove probleme? Na kraju, Amerikanci su ti koji to moraju da plate, jer ako Kina prestane da izvozi robu, Amerikanci više neće imati ni božićne jelke“, napisao je kineski netizen Fortune Ak Brother u objavi na kineskoj platformi društvenih medija Weibo.
Neki analitičari smatraju da bi pretnja uvođenjem carina već 1. februara mogla da bude „pregovarački gambit” američkog predsednika da iznudi ustupke od Kine.
„U poređenju sa carinama od 25 odsto koje je Tramp zapretio Meksiku i Kanadi, carine od 10 odsto na kineski uvoz izgledaju kao da je Tramp popustljiv prema Kini“, rekao je Dekster Roberts, nerezidentni saradnik Globalnog kineskog centra Atlantskog saveta.
Prema Robertsovim rečima, pretnja odražava Trampovu želju da napravi „neku vrstu dogovora“ sa Pekingom. „Ako Kina učini ono što Tramp vidi kao ustupke koji su dobri za njega i Sjedinjene Države, on najverovatnije neće odmah nastaviti sa tarifama“, rekao je Roberts za Glas Amerike.
Iako je još uvek nejasno da li će SAD sprovesti svoju pretnju, neki Kinezi kažu da je na njihov izvozni posao od prošle godine uticala zabrinutost zbog mogućih američkih carina na kineski uvoz.
„Čak i pre Trampovih nedavnih komentara, neki od naših američkih kupaca su već naručili mnogo robe od nas od njegove izborne pobede u novembru“, rekao je kineski izvoznik zimske odeće u Šangaju sa prezimenom Juan, koji je tražio da ga identifikuju samo njegovi prezime iz bezbednosnih razloga, u pisanoj izjavi.
Uoči Trampove inauguracije, američke kompanije su povećale kupovinu robe iz Kine u poslednjim mesecima 2024. Zvanični podaci kineske carine pokazuju da su kineske kompanije u decembru 2024. izvezle robe u Sjedinjene Države u vrednosti od skoro 50 milijardi dolara, što je 10,7% više u odnosu na isti period prošle godine.
Da bi izbegle američke carine, neke kineske kompanije su poslednjih godina preselile svoju proizvodnju u zemlje jugoistočne Azije ili Latinske Amerike, poput Vijetnama i Meksika.
„Nakon što je Tramp pokrenuo trgovinski rat protiv Kine tokom svog prvog mandata, neki od naših američkih kupaca su tražili od moje kompanije da preseli proizvodnju u Vijetnam“, rekao je menadžer proizvođača potrošačke elektronike u Guangdžouu po imenu Li, koji je tražio da ga identifikuju samo njegovi prezime iz bezbednosnih razloga želeo da bude u pisanom odgovoru Glasu Amerike.
Uprkos ovim pripremama, stručnjaci kažu da će se kineske kompanije boriti da se izbore sa mogućim trgovinskim ratom koji bi Tramp mogao da vodi protiv Kine tokom svog drugog mandata.
„Tramp već ima iskustvo u vođenju trgovinskog rata protiv Kine, a njegova administracija pokušava da potkopa napore Kine da izbegne američke carine potencijalnim uvođenjem carina zemljama jugoistočne Azije ili Meksiku“, rekao je He Jiangbing, nezavisni kineski ekonomski komentator za Glas Amerike.
Pošto se Kina poslednjih godina u velikoj meri oslanjala na izvoz da bi podstakla svoj ekonomski rast, potencijalne carine vlade SAD mogle bi ozbiljno da naškode kineskom ekonomskom rastu, rekao je Roberts.
„Kineski izvozni sektor bi bio teško pogođen carinama, a to znači da bi cela kineska privreda bila teško pogođena“, rekao je on za Glas Amerike, rekavši da će taj trend imati „povratni efekat“ na domaću potrošnju.
„Izvoznici su poslodavci i zbog toga će možda morati da otpuštaju radnike i smanjuju plate. Ljudi koji su otpušteni mogu potrošiti manje novca, a to će naštetiti kineskoj ekonomiji“, dodao je Roberts./VOA/