
Ujedinjene nacije su u ponedeljak odbacile pokušaj SAD da ublaže stav Generalne skupštine o ratu Rusije u Ukrajini dok predsednik Donald Tramp pokušava da posreduje u miru.
Generalna skupština od 193 člana glasala je o suparničkim nacrtima rezolucija – jednoj iz Vašingtona i jednoj čiji su autori Ukrajina i evropske države – povodom obeležavanja treće godišnjice ruske invazije na njenog suseda.
Sjedinjene Države su bile prinuđene da se uzdrže od glasanja o sopstvenoj rezoluciji nakon što su evropske zemlje uspešno izmenile nacrt Vašingtona i dodale jezik koji odražava dugogodišnju podršku UN Kijevu tokom rata, uključujući suverenitet, nezavisnost, jedinstvo i teritorijalni integritet Ukrajine.
„Ovaj rat nikada nije bio samo zbog Ukrajine. „Radi se o fundamentalnom pravu svake zemlje da postoji, da bira svoj put i da živi bez agresije“, rekla je zamenica ukrajinskog ministra spoljnih poslova Marijana Beca pre glasanja.
Do sukoba u Ujedinjenim nacijama došlo je nakon što je Tramp pokušao da posreduje u okončanju rata, što je dovelo do razdora sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim i izazvalo zabrinutost među evropskim saveznicima da bi oni i Kijev mogli biti isključeni iz mirovnih pregovora. Prošlog utorka sastali su se predstavnici SAD i Rusije.
Izmenjeni nacrt američke rezolucije usvojen je sa 93 glasa za, 73 države su bile uzdržane, a osam je bilo protiv. Rusija nije uspela u pokušaju da izmeni američki tekst i uključi referencu na „korenske uzroke“ sukoba.
Pre glasanja o američkom tekstu, vršilac dužnosti američkog ambasadora u UN Doroti Ši rekla je da se predloženim evropskim i ruskim amandmanima traži „rat rečima, a ne kraj rata“.
Ona je rekla da će promene „umanjiti ono što pokušavamo da postignemo ovom rezolucijom koja je okrenuta budućnosti: čvrst konsenzus među članovima ovog tela da se ujedine iza rezolucije koja poziva na okončanje ovog sukoba.
SAVET BEZBEDNOSTI ĆE GLASATI
Skupština je usvojila rezoluciju Ukrajine i evropskih zemalja sa 93 glasa za, 65 uzdržanih i 18 protiv. Pored SAD, protiv su glasale i Rusija, Severna Koreja i Izrael.
„Naše američke kolege su danas svojim očima uverile da put ka miru u Ukrajini neće biti lak i biće mnogo onih koji će pokušati da spreče mir što je duže moguće. Ali to ne bi trebalo da nas zaustavi“, rekao je ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzia skupštini.
Prvobitni američki nacrt sastojao se od tri paragrafa – u kojima se žali na gubitak života tokom „rusko-ukrajinskog sukoba“, potvrđujući da je primarna svrha Ujedinjenih nacija održavanje međunarodnog mira i bezbednosti i traženje mirnog rešenja sporova, i pozivanje na brzi završetak sukoba i trajni mir.
Međutim, evropski amandmani dodaju reference na rusku invaziju na Ukrajinu u punom obimu i potrebu za pravednim, trajnim i sveobuhvatnim mirom u skladu sa osnivačkom Poveljom Ujedinjenih nacija i ponovo potvrđuju podršku Ujedinjenih nacija suverenitetu, nezavisnosti, jedinstvu i teritorijalnom integritetu Ukrajine.
„Svet želi mir. „Ukrajina želi mir“, rekao je kanadski ambasador u UN Bob Rae. „Pitanje je: kakav će to mir biti? Hoće li to biti mir zasnovan na pravdi, na Povelji UN i na principima za koje se zalažemo? Ili će to biti mir koji je rezultat nametanja?“
15-člani Savet bezbednosti takođe će glasati o istom tekstu SAD kasnije u ponedeljak. Da bi rezolucija Saveta bila usvojena, potrebno je najmanje devet glasova za i bez veta Sjedinjenih Država, Rusije, Kine, Ujedinjenog Kraljevstva ili Francuske.
Očekuje se da će evropski članovi Saveta predložiti glasanje o istim amandmanima na tekst SAD koji su izneseni u Generalnoj skupštini. Zvaničnik Stejt departmenta rekao je da su SAD spremne da stave veto na sve predložene promene./Reuters/