
Američki predsednik Donald Tramp očekuje da saveznici Vašingtona u NATO-u troše više na bombe i metke.
Dok je Trampov predlog da članice treba da troše 5 odsto BDP-a na odbranu naširoko odbijen, zahtev za većim budžetima je realan i malo je verovatno da će nestati.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute rekao je da će potrošnja možda morati da poraste na čak 3,7 odsto BDP-a. Samo Poljska je trenutno iznad ove vrednosti.
Trenutni cilj potrošnje za odbranu je 2 procenta BDP-a, koji će većina članica dostići ili premašiti do 2024. godine.
Novi cilj potrošnje će verovatno biti dogovoren na samitu NATO-a u Hagu u junu. Sve 32 zemlje članice bi morale da pristanu na ovo.
Evropske zemlje povećale su svoje budžete za odbranu od invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine. Mnogi svetski lideri su rekli da povećana potrošnja mora da se nastavi u susret rastućoj vojnoj pretnji Moskve.
Međutim, sprovođenje ovoga u praksu je težak deo.
Mnoge vlade se već suočavaju sa zategnutim javnim finansijama, prezaduženim penzijskim sistemima, škripavim javnim službama i ljutitim glasačima koji imaju druge prioritete. Ovome se dodaje i politička nestabilnost.
Pogled na tri najveće evropske vojne sile pokazuje koliko su velike prepreke velikim investicijama u njihove oružane snage.
Nemačka
Nemačka je nominalno najveći evropski donator i potrošiće skoro 98 milijardi dolara 2024. godine, prema podacima NATO-a.
To odgovara 2,12 odsto BDP-a, što je manje od mnogih drugih članica NATO-a. Napori da se poveća potrošnja udarili su u zid i doveli do kolapsa nemačke vlade u decembru.
Zid je ustavna odredba poznata kao kočnica duga. Ograničava nivo ukupnog duga Nemačke i godišnje zaduživanje.
Predloženo je da se obustavi kočnica duga s obzirom na vanredne pritiske na potrošnju – ne samo za odbranu – izazvane ratom u Ukrajini, ali nemačka vladajuća koalicija nije uspela da pronađe konsenzus.
Ministarstvo odbrane objavilo je planove za velika ulaganja kako bi nemačka vojska bila „spremna za rat“, ali je ministar odbrane Boris Pistorijus bio besan zbog nedostatka sredstava.
Nemci će sada izaći na izbore na vanrednim parlamentarnim izborima u februaru, ali odbrana se teško registruje kao izborno pitanje.
Opozicioni demohrišćani će verovatno izaći kao pobednici na izborima, a njihovo obećanje da će i dalje trošiti na „najmanje“ 2 procenta BDP-a neće pokrenuti srca u Vašingtonu. Izborni manifest stranke obećava da će se održati kočnica duga, što je veoma popularno među biračima.
Niku Popesku iz Evropskog saveta za spoljne odnose rekao je da nemačka situacija ilustruje problem širom Evrope.
„Političari za 30 godina nisu imali ozbiljan razgovor sa svojom javnošću o potrebi izdvajanja za odbranu“, rekao je on. „Mnogi se plaše ovog razgovora. Postoji politička luđačka košulja koja ih u tome sprečava.”
Francuska
Francuska je primer za to. Politička nestabilnost osujetila je planove za povećanje izdataka za odbranu u kratkom roku.
Predsednik Emanuel Makron izgubio je parlamentarnu većinu na prevremenim izborima ovog leta, što je onemogućilo donošenje budžeta za 2025. godinu. To znači da će francuska potrošnja na odbranu za sada ostati na nivou iz 2024. godine, a planirano povećanje od 3 milijarde dolara ostaje na čekanju.
Glavne poslaničke grupe imaju potpuno različite budžetske prioritete. I levica i krajnja desnica žele veću socijalnu potrošnju, dok desni centar zahteva smanjenje poreza, a čini se da niko nije spreman na kompromis. Vlada bi u svakom trenutku mogla da izgubi glasanje o poverenju.
„Odbrana nikada nije predmet rasprave“, rekao je Olivije Kosta iz Sciences Po u Parizu. „Cela priča je o političkim liderima koji žele da pobede na sledećim predsedničkim izborima.
U međuvremenu, budžetska situacija u Francuskoj je već napeta do krajnjih granica. Državni dug iznosi 120 posto BDP-a, dvostruko više od gornje granice duga Evropske unije.
„Francuskoj ide gore od Nemačke po svim ekonomskim pokazateljima“, rekao je premijer Fransoa Bajru 14. januara.
Kosta je rekao da je „veoma teško u trenutnoj situaciji objasniti građanima da je potrebno više izdvajanja za odbranu“.
Velika Britanija
Britanija ima jedan od najvećih budžeta za odbranu u Evropi. Sa oko 82 milijarde dolara, čini 2,33 odsto BDP-a. Politička scena u zemlji je stabilnija jer nova vlada ima veliku većinu u parlamentu.
Međutim, premijer Keir Starmer pobedio je na prošlogodišnjim izborima na obećanjima da neće podizati poreze i smanjiti zaduživanje.
Takođe je obećao da će zadržati potrošnju u prioritetnim oblastima. To uključuje odbranu, ali i zdravstvenu, obrazovnu i saobraćajnu infrastrukturu.
Britanski državni dug je trenutno na najvišem nivou od 1960-ih.
Sve ovo znači da je prostor za povećanje izdataka za odbranu veoma ograničen.
Starmer je u novembru rekao Ruteu da će vlada na proleće „krenuti putem“ da poveća potrošnju na 2,5 odsto BDP-a.
Nedostatak rasporeda za ovu obavezu potrošnje je kritikovan – kao i ambicija, koja je daleko ispod cifara koje je naveo Rute./Rferl/