Republika Moldavija sigurno neće besplatno isporučivati gas otcepljenom regionu Pridnjestrovlja, rekao je portparol vlade Danijel Voda 8. januara na jednoj od konferencija za novinare koje se svakodnevno održavaju otkako je Gasprom prekinuo isporuke gasa 1. januara.
Ipak, u ovim okolnostima, možda i ne bi bila loša ideja da se male količine energije besplatno obezbede regionu koji pati od rastuće energetske i humanitarne krize koja je delimično izazvana. U suprotnom, tekuća energetska kriza preti da potkopa poverenje u proevropsku vladu u Kišinjevu i otvori put proruskoj stranci koja bi mogla da preuzme vlast posle parlamentarnih izbora 2025. godine.
Gasprom je obustavio isporuke gasa 1. januara kada je Ukrajina prekinula tranzit ruskog gasa preko svoje teritorije, iako je ruski gasni gigant poremećaj pripisao neuspehu Moldavije da plati sporni račun za gas. Pošto Pridnjestrovlje proizvodi struju za celu zemlju koristeći gas koji dobija besplatno od Rusije do kraja 2024. godine, to ima uticaja na ostatak Republike Moldavije, gde su cene struje porasle za 65-75%.
Spekuliše se da Moskva priprema teren za veću krizu koju bi eventualno mogao da reši moldavski proruski političar (koji još nije izabran) kojeg je Rusija izabrala i postavila za lidera buduće evroskeptične parlamentarne većine koju treba formirati. posle izbora u Kišinjevu ove godine (ako plan Rusije bude uspešan).
Pridnjestrovlje je do sada odbijalo pomoć iz Kišinjeva i uvelo energetsku blokadu, što znači da sopstveno stanovništvo mora da živi bez grejanja i tople vode i trpi sate nestanka struje.
Ranije ove godine, Evropska unija i razvojni partneri Moldavije oštro su kritikovali Rusiju što koristi prirodni gas kao „oružje“ i vodi „hibridni rat“ kako bi uticala na predstojeće parlamentarne izbore u Moldaviji.
Međutim, ova energetska kriza je manje o hibridnom ratu ili energetskom naoružanju, nego o dugotrajnim ranjivostima Moldavije. Tokom proteklih decenija, Moldavija nije uspela da proširi svoje domaće kapacitete za proizvodnju energije i interkonekcije sa Rumunijom, uprkos tome što su proevropske vlade na vlasti od 2014. Umesto toga, zemlja se oslanjala na jeftinu struju iz Pridnjestrovlja, koje je zauzvrat imalo koristi od besplatnih snabdevanja gasom iz Gasproma. Korupcija, koju je Moskva diskretno podsticala i rasprostranjena i u Tiraspolju i u Kišinjevu, sprečila je sprovođenje važnih infrastrukturnih projekata koji su mogli da ublaže trenutnu krizu.Iako je međunarodna podrška i dalje ključna, pružanje humanitarne pomoći Pridnjestrovlju – regionu u zemlji kandidatu za EU – moglo bi se pokazati efikasnijim u suprotstavljanju uticaju Rusije. Moskva je decenijama davala značajne godišnje subvencije kako bi Pridnjestrovlje držalo pod svojom kontrolom.
„Zahvaljujući podršci EU, Moldavija ostaje otporna i dobro povezana sa evropskim energetskim mrežama“, tvitovala je visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas posle telefonskog razgovora sa moldavskim premijerom Dorinom Rećeanom.
Međutim, Kalasovo objašnjenje zanemaruje višedimenzionalnu prirodu hibridnog ratovanja. Pored energetskog pitanja, propaganda je još jedan kritičan front. Tiraspolj i Moskva pokrenuli su kampanju dezinformacija okrivljujući Kišinjev za energetsku krizu. Ova propagandna mašina, fino podešena tokom poslednjih predsedničkih izbora u Moldaviji, sada radi punom parom.
Vraćajući se ideji da se Pridnjestrovlje obezbedi besplatan gas, Voda nije jedini koji je odbio ovu opciju. Sergij Sidorenko, suosnivač ukrajinskog lista Evropska pravda, tvrdi da bi takav potez mogao donijeti stratešku korist Ukrajini. Sidorenko je sugerisao da bi Ukrajina mogla da razmotri isporuku malih količina prirodnog gasa u Pridnjestrovlje kako bi stabilizovala situaciju.
Za procenjenih 60-70 miliona kubnih metara prirodnog gasa – relativno mali deo trenutnih rezervi Ukrajine i verovatno finansiran od strane EU – Ukrajina bi mogla da spreči Rusiju da destabilizuje Moldaviju i instalira proruski režim u Kišinjevu. Ovi troškovi blede u poređenju sa geopolitičkim i ekonomskim posledicama proruske parlamentarne većine u Moldaviji, koja bi mogla da odloži pregovore o pristupanju EU na neodređeno vreme.
Za razliku od Moldavije, Ukrajina je u mogućnosti da besplatno snabdeva Pridnjestrovlje ograničenim količinama energije bez značajnijeg odgovora stanovništva. Kišinjev bi se, s druge strane, verovatno suočio sa oštrim kritikama ako bi vodio takvu politiku.
Prema Sidorenkovom scenariju, plan Rusije je da ponizi proevropsko rukovodstvo Moldavije, uključujući predsednicu Maju Sandu i njenu vladajuću Stranku akcije i solidarnosti (PAS). Proruski političar – verovatno bivši predsednik Igor Dodon, bivša guvernerka Gagauzije Irina Vlah ili odbegli oligarh Ilan Šor – mogao bi da poseti Moskvu, obezbedi obnavljanje snabdevanja gasom Pridnjestrovlju i reši moldavsku elektroenergetsku krizu. Dok Šorova 15-godišnja zatvorska kazna za skandal sa bankovnim prevarama vrednim milijardu dolara komplikuje njegovu kandidaturu, Dodon ili Vlah bi mogli da predvode napore sa manje prepreka.
Preliminarni koraci za podršku Pridnjestrovlju su već preduzeti. Predsednici Moldavije i Ukrajine su 8. januara u telefonskom razgovoru razgovarali o energetskoj krizi u Pridnjestrovlju. Kako je saopštilo Predsedništvo Moldavije, razmatran je predlog da se Pridnjestrovlje snabdeva ugljem u okviru humanitarnog programa. Ovo bi omogućilo elektrani MoldGRES da ostane u funkciji, zadovolji energetske potrebe Pridnjestrovlja i obezbedi ograničenu električnu energiju ostatku Moldavije ako je potrebno./IntelliNews/