Američki predsednik Džo Bajden u nedelju je iznenađujuće okončao svoju kandidaturu za reizbor 2024. protiv bivšeg predsednika Donalda Trampa.
Bajden (81), čiji je broj anketa opao u odnosu na republikanskog izazivača kojeg je pobedio na izborima 2020. godine, objavio je to dok se oporavljao u svojoj kući za odmor u Rehobot Biču u Delaveru, u blizini Atlantskog okeana, oporavljenog od COVID-19.
On je podržao svoju potpredsednicu Kamalu Haris, kao demokratskog predsedničkog kandidata koji će se suočiti sa Trampom na izborima 5. novembra. Ona bi bila prva crnkinja predsednički kandidat u 248-godišnjoj istoriji Sjedinjenih Država.
Poslednjih dana sve više vodećih demokrata poziva Bajdena da podnese ostavku nakon što nije uspeo u debati protiv Trampa krajem juna.
Ali Bajden, koji je na političkoj sceni Vašingtona već pet decenija, insistirao je na tome da neće podneti ostavku osim ako ga „Svemogući“ to ne zatraži ili ako rezultati ankete ne pokažu da ne može da pobedi Trampa drugi put, ili ako bi mu lekari savetovali da fizički nije mogao da nastavi.
U nedelju je u izjavi rekao: „Verujem da je u najboljem interesu moje stranke i zemlje da se povučem i fokusiram se isključivo na ispunjavanje svojih dužnosti predsednika do kraja svog mandata“, koji se završava u januaru.
Bajden je rekao da je Haris bila „izvanredan partner“ i da ima njegovu „punu podršku i odobrenje“ da „bude kandidat naše stranke ove godine“. Bajden je rekao da će svoju odluku prokomentarisati kasnije u zemlji.
Brojni partijski zvaničnici rekli su da podržavaju Haris da zameni Bajdena na mestu nosioca stranke protiv Trampa u trci za novi predsednički mandat koji počinje u januaru sledeće godine.
Ali neki drugi su rekli da žele da Demokratska stranka otvori nacionalni kongres Demokratske stranke u Čikagu za druge predsedničke kandidate. Ako je to slučaj, to bi moglo dovesti u pometnju partijsku konferenciju.
Poslednji put je otvorena konvencija za predsedničku nominaciju bila 1968. godine, kada je predsednik Lindon Džonson odustao od svojih planova za reizbor zbog široko rasprostranjenog protivljenja njegovom vođenju američkog rata protiv Severnog Vijetnama.
Bajden se suočio sa drugačijom vrstom opozicije. Više od dvadesetak demokratskih poslanika pozvalo ga je da se povuče nakon njegovog nastupa u debati, u kojoj je brbljao odgovore na pitanja dva voditelja CNN-a i često se činilo da gubi nit.
Neki ljudi koji su nedavno pratili Bajdena rekli su da veruju da mu mentalna oštrina opada i da je delovao slabašno, iako su njegovi najlojalniji saradnici insistirali da je ostao mentalno sposoban.
Njegov predsednički mandat prestaje 20. januara 2025. godine, kada će položiti zakletvu novi predsednik, čiji će mandat trajati do januara 2029. godine./VOA/