Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski i predsednik Azerbejdžana Ilham Alijev razgovarali su o napadu u telefonskom razgovoru u petak, u kojem je Alijev „osudio ovaj udar“.
Ministarstvo spoljnih poslova Azerbejdžana saopštilo je da je u petak pozvalo ruskog ambasadora da uloži „snažan protest“ nakon što je ambasada zemlje u Kijevu oštećena u ruskom vazdušnom napadu.
Ruska raketa pala je na teritoriju ambasade, izazvala eksploziju koja je oštetila njene objekte i službena vozila, saopštilo je ministarstvo spoljnih poslova Azerbejdžana.
Nije bilo žrtava među zaposlenima.
„Tokom sastanka je naglašeno da su takvi napadi na naše diplomatske misije neprihvatljivi i zatraženo je da ruska strana sprovede odgovarajuću istragu o ovom pitanju i pruži detaljno objašnjenje“, navodi se u saopštenju ministarstva spoljnih poslova Azerbejdžana.
„Pored toga, navedeno je da je kao rezultat vazdušnog napada koji je Rusija izvela raketom „Kinžal“ 2. januara 2024. godine, formiran krater prečnika približno tri metra na oko 35 koraka od administrativne zgrade ambasade, a neeksplodirana bomba usled kvara detonacije otkrivena je na dubini od osam metara od tla.“
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski i predsednik Azerbejdžana Ilham Alijev razgovarali su o napadu u telefonskom razgovoru u petak, u kojem je Alijev „osudio ovaj udar“.
Tokom razgovora, Zelenski je obavestio Alijeva o širem uticaju napada, uključujući civilne žrtve i pritisak na službenike za hitne intervencije.
Bakuanski portal AnewZ izvestio je da je Alijev istakao važnost zaštite diplomatskih misija tokom sukoba i izrazio zabrinutost zbog rastućih rizika koje predstavlja raspoređivanje raketa visokog intenziteta u naseljenim područjima.
Takođe je potvrdio humanitarnu pomoć Azerbejdžana Ukrajini i signalizirao nameru Bakua da održi saradnju u vreme povećane nestabilnosti.
U petak, Baku je takođe naglasio ponovljene slučajeve oštećenja svojih vladinih zgrada ili poslovne imovine u ruskim napadima na Ukrajinu.
Počasni konzulat Azerbejdžana u Harkovu pretrpeo je štetu u martu 2022. godine, a ambasada u Kijevu je oštećena u avgustu ove godine.
Ruski napadi su takođe pogodili skladište nafte azerbejdžanske kompanije Sokar u avgustu. Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine je u avgustu saopštilo: „Moskva to radi namerno, delujući protiv interesa Azerbejdžana.“
„Ovo još jednom pokazuje važnost novog nivoa saradnje između Ukrajine i Azerbejdžana, kao i potrebu za odgovarajućim diplomatskim i pravnim odgovorima na takve napade.“
Šteta na ambasadi signalizira potencijalno obnavljanje tenzija između Azerbejdžana i Rusije, zemalja koje su ranije uživale u toplim odnosima.
Prošlog meseca, ruski predsednik Vladimir Putin priznao je da je ruska protivvazdušna odbrana lansirala rakete prema azerbejdžanskom avionu, uzrokujući njegov pad u Kazahstanu prošlog decembra, što je dovelo do smrti 38 od 67 ljudi u avionu.
U julu je Alijev objavio da se njegova zemlja sprema da podnese tužbe međunarodnim sudovima protiv Rusije u vezi sa padom aviona Azerbejdžan erlajnsa na letu 8243 u blizini Aktaua.
Alijev je optužio Rusiju da pokušava da „zataška“ pitanje nekoliko dana, rekavši da je „uznemiren i iznenađen“ verzijama događaja koje su izneli ruski zvaničnici.

Japan poziva Kinu da smanji odgovor u sporu oko Tajvana
Kalas potvrđuje da EU radi na novom paketu sankcija protiv Rusije
Nemačka usvaja novi plan vojne službe za povećanje broja trupa
Kineska kompanija pod sankcijama SAD u trci za izgradnju autoputa za Crnu Goru
Zapadnobalkanska ruta – novi put za kineske migrante ka Zapadu
‘Osa Moskva-Beograd-Ljubljana’: Dr. Verčič objašnjava ruski ‘suptilni’ informativni rat