Na Balkanu se testira sigurnost Evrope, kazao britanski premijer na samitu u okviru Berlinskog procesa

Britanski premijer Keir Starmer, tokom samita Berlinskog procesa u Londonu, izjavio je da je Zapadni Balkan mjesto gdje se testira sigurnost evropskog kontinenta.

“Regija (Zapadni Balkan) je opisana kao raskrsnica Evrope, ali je često bila i poligon za testiranje Evrope – mjesto gdje se testira sigurnost našeg kontinenta”, rekao je Starmer na početku samita.

U Londonu su se lideri Zapadnog Balkana i nekoliko lidera Evropske unije sastali kako bi razgovarali o jačanju političke, ekonomske i infrastrukturne saradnje, kao i o ubrzanju evropske integracije balkanskih zemalja.

Starmer je bio domaćin liderima zemalja Zapadnog Balkana – Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova, dok Britanija nastoji dogovoriti daljnje mjere za smanjenje broja migranata koji ilegalno dolaze.

Velika Britanija je u tekućim pregovorima s nekim od zemalja o domaćinstvu takozvanih centara za povratak gdje bi Velika Britanija mogla slati odbijene tražitelje azila prije nego što budu deportovani.

Razgovori na samitu bili su fokusirani na sigurnost, migracije i ekonomski rast, a lideri su razgovarali o tome kako se suočiti s “zloćudnim utjecajem” Rusije, kao i o iskorjenjivanju korupcije i zajedničkim pitanjima migracija.

‘BiH vrlo blizu pristupnih pregovora’, izjavio Plenković

Hrvatski premijer Andrej Plenković je novinarima u Londonu izjavio kako je EU otvorenija prema proširenju nego ranijih godina zbog novih sigurnosnih izazova, prenijela je Hrvatska radio-televizija (HRT). On je, pak, kazao da zemlje kandidatkinje trebaju ispuniti sve reforme i preuzeti pravnu stečevinu EU-a.

BiH je vrlo blizu početka pristupnih pregovora s EU, odgovorio je hrvatski premijer na pitanje o tome kad bi BiH mogla otvoriti pregovore koje je Evropsko vijeće uslovno odobrilo u martu prošle godine.

“Postoji još par sitnih detalja, no mislim da smo vrlo brzu tog trenutka. Očekuje se imenovanje glavnog pregovarača i njegovih eventualnih zamjenika s obzirom na ustroj BiH, a nakon toga treba prionuti reformama. Hrvatska je tu najangažiranija u podršci i vjerujem da će se dogoditi vrlo brzo”, odgovorio je Plenković.

Plenković je rekao da će se o toj temi ako bude prilike razgovarati na sastanku Evropskog vijeća 23. oktobra u Briselu, ali svakako na susretu tog tijela u decembru, prije kojeg je planiran novi sastanak na vrhu EU – Zapadni Balkan.

Kurti zatražio da se Beogradu ne dopusti da djeluje ‘nekažnjivo’

Kosovski premijer Aljbin Kurti (Albin Kurti), govoreći na jednoj od sesija samita je rekao da napredak postignut u njegovoj zemlji ostaje pod “sjenom prijetnji i stalne agresije” iz Srbije, zahtijevajući da se Beogradu ne dopusti da djeluje “nekažnjivo”.

Kurti je naglasio da napad na Policiju Kosova u Banjskoj u Zvečanu u septembru 2023. godine ne treba ignorisati. Podsjetio je da je Milan Radoićić – bivši potpredsjednik Srpske liste, glavne srpske stranke na Kosovu koja ima podršku Beograda – preuzeo odgovornost za ovaj napad, ali da se ne suočava s pravdom.

“Našem neprijateljskom susjedu na sjeveru ne smije se dozvoliti da djeluje nekažnjeno, jer to podstiče nove upade i šalje opasan signal da napadi na suverenitet i teritorijalni integritet Kosova mogu proći nekažnjeno”, rekao je Kurti, prema govoru objavljenom na Facebooku.

Kosovo je više puta zahtijevalo od Srbije da izruči Radoičića, dok se u zemlji sudi protiv trojice od desetina optuženih u incidentu u Banjskoj, kada je pripadnika Policije Kosova ubila grupa naoružanih Srba. Međunarodna zajednica zahtijevala je da se odgovorni za Banjsku suoče s pravdom.

Premijer Srbije Đuro Macut izjavio je, pak, u Londonu da Srbija treba da izađe iz “začaranog kruga neprihvatljivih političkih uslovljavanja” koja se odnose na status Kosova.

“Treba da izađemo iz tog začaranog kruga stalnih političkih uslovljavanja, koja su za nas apsolutno neprihvatljiva. Stalno smo uslovljeni određenim koracima ka privremenim vlastima u Prištini”, rekao je Macut.

On je naveo da ta uslovljavanja “ne treba da budu kamen spoticanja” za Srbiju.

Naredni mjesec bitan za evropske integracije

Nakon što je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen prošle sedmice posjetila države Zapadnog Balkana, narednog mjeseca će povjerenica Evropske komisije objaviti izvještaj o napretku država tog dijela Evrope, te će biti održana posebna konferenciju o proširenju.

Berlinski proces je diplomatska inicijativa koju je 2014. godine pokrenula tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel, s namjerom da približi zemlje regiona Evropskoj uniji.

Među učesnicima Samita u Londonu su premijeri Albanije Edi Rama, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto, Crne Gore Milojko Spajić, Kosova Aljbin Kurti, Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski i Srbije Đuro Macut.

Britanski premijer Keir Starmer je uz lidere iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Albanije, na Samitu u Londonu dočekao i predstavnike Njemačke, Francuske i drugih članica EU, dok je britanski kralj Čarls III priredio prijem za učesnike.

Prema ranijem saopštenju britanskog Ministarstva vanjskih poslova, lideri će razgovarati o stabilnosti, bezbjednosti i ekonomskoj saradnji u regionu, a kao ključna tema istaknuta je borba protiv ilegalnih migracija, posebno na glavnim krijumčarskim rutama.

Velika Britanija očekuje da će samit ojačati njenu saradnju s evropskim partnerima kako bi se ostvarila strategija vlade za jačanje granica, razbijanje bandi i vraćanje onih koji nemaju pravo boravka u njihove matične zemlje. Naglašeno je i da Ujedinjeno Kraljevstvo teži obnovi odnosa sa EU.

Do sada su se lideri Zapadnog Balkana i EU sastali 11 puta: četiri puta u Berlinu, te po jednom u Londonu, Beču, Parizu, Trstu, Poznanju, Sofiji i Tirani./RSE/