Njemački mediji slikovito: Dogodio se “kuršluz”, Vučić mora birati između kuge i kolere

Hoće li vlast u Srbiji u ovoj krizi više brinuti o interesima svojih građana i ekonomije ili o osjećajima Rusije?

Novinar Deutsche Wellea Srećko Matić ocijenio je da se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nalazi pred teškom dilemom nakon američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS). Kako navode mediji na njemačkom jeziku u Njemačkoj i Švicarskoj, Vučić mora birati između “kuge i kolere”, dakle između dvije vrlo loše opcije – trpjeti ozbiljne ekonomske posljedice ili riskirati narušavanje odnosa s Rusijom.

Prema pisanju švicarskog lista Neue Zürcher Zeitung, Vučić će morati odlučiti hoće li domaća privreda i građani Srbije snositi cijenu propuštenih godina u kojima se nije smanjila ovisnost o ruskim energentima, ili će se odlučiti na potez kojim bi „razljutio Moskvu“.

Njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung dodaje da Srbija sada plaća cijenu vlastite ovisnosti o Rusiji, „koja joj se obija o glavu“. U članku se upozorava ne samo na trenutnu situaciju sa sankcijama i NIS-om, nego i na dodatne rizike – posebno zavisnost od ruskog plina, što, prema agenciji AFP, dodatno komplikuje Vučićevu poziciju.

Za one koji prate događaje na Balkanu posljednjih godina, ističe Matić, ovo nije bilo iznenađenje. Navodi da se ne radi samo o napetostima i višemjesečnim odgađanjima odluke, nego o procesu koji traje od početka rata u Ukrajini i ruske agresije. U tom periodu Srbija nije napravila značajne korake ka diversifikaciji opskrbe niti usklađivanju svoje vanjske politike.

Matić dodaje i ocjene analitičara koji Vučićevu politiku nazivaju „svesvrstanošću“, a ne nesvrstanošću. „Nesvrstanost znači da nisi ni na jednoj strani. Ovdje se radi o tome da si na svim stranama istovremeno. Ono što se dogodilo sada može se opisati njemačkom riječju Kurzschluss – kratki spoj. To je situacija kada se spoje plus i minus pol, stvari koje se ne mogu spojiti, a upravo to je kratki spoj srpske vanjske politike“, kaže Matić.

Na pitanje kako bi Evropa mogla reagirati, podsjeća da bi Srbija mogla biti upućena na rješenja koja je Njemačka primijenila nakon početka ruske agresije na Ukrajinu. Tada je, navodi, kćerinska kompanija Gazproma bila aktivna u Njemačkoj, pa čak i raspolagala najvećim skladištem plina u zemlji, što je Berlin ocijenio „apsolutno bizarnom situacijom“. Njemačka je tada odlučila nacionalizirati kompaniju i preuzeti kontrolu nad tržištem plina kako bi zaštitila privredu i građane, a ne vodila računa o reakcijama Moskve.

Upravo na tom primjeru, zaključuju njemački i švicarski mediji, otvara se pitanje – hoće li vlast u Srbiji u ovoj krizi više brinuti o interesima svojih građana i ekonomije ili o osjećajima Rusije.

/www.oslobodjenje.ba