Prijedlog iz Rima kao presedan: Ako Rusija napadne Ukrajinu nakon mira NATO bi odgovorio u roku od 24 sata

Italijanska premijerka Giorgia Meloni zagovara konkretan plan sigurnosnih garancija za Ukrajinu, na osnovu kojeg bi Sjevernoatlantska alijansa u roku od 24 sata pružila vojnu pomoć Kijevu ukoliko bi Rusija u budućnosti ponovo izvršila napad.

Također se navodi da još nije jasno da li bi ovaj plan podrazumijevao i slanje vojnika NATO-a. Trenutno evropski lideri raspravljaju o mogućim modelima sigurnosnih garancija za Ukrajinu, a Melonijin plan predstavlja jednu od opcija.

Ovaj italijanski prijedlog polazi od toga da članstvo Ukrajine u NATO-u “nije izgledna opcija”, ali Meloni predlaže da Kijev dobije sigurnosne garancije koje su vrlo slične članu 5 o kolektivnoj odbrani Sjevernoatlantske alijanse. Prema tom prijedlogu, ako bi Rusija treći put napala Ukrajinu, NATO bi joj u roku od 24 sata pritekao u pomoć.

Iako ova “olakšana verzija člana 5 nipošto ne doseže nivo kolektivne odbrane” koji propisuje sam član, zemlje potpisnice bilateralnih sporazuma s Ukrajinom obavezale bi se na brzu reakciju u slučaju novog ruskog napada, navode izvori upoznati sa situacijom.

Među mogućim oblicima pomoći bile bi brza i stalna odbrambena podrška Kijevu, ekonomska pomoć, jačanje ukrajinske vojske te uvođenje sankcija protiv Rusije. Međutim, nije jasno da li bi to podrazumijevalo i slanje NATO trupa direktno na ukrajinsku teritoriju.

Meloni je o svom planu prvi put govorila u martu, ali tada nije bilo precizirano šta bi tačno podrazumijevao, podsjeća agencija. Italijanska premijerka tada je naglasila da bi to bilo trajnije rješenje od stacioniranja stranih vojski na ukrajinskom tlu.

Šta kaže član 5

Prema Sjevernoatlantskom ugovoru: “Strane ugovornice su saglasne da će se oružani napad na jednu ili više njih u Evropi ili Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve. Zbog toga su se dogovorile da će, u slučaju takvog napada, svaka od njih iskoristiti svoje pravo na individualnu ili kolektivnu odbranu, priznato članom 51 Povelje Ujedinjenih nacija, te pomoći napadnutoj strani ili stranama preduzimanjem odmah, samostalno i u saradnji s ostalim stranama, onih akcija koje smatra nužnim, uključujući i upotrebu oružane sile, s ciljem obnove i očuvanja sigurnosti sjevernoatlantskog prostora. Svaki takav napad, kao i sve mjere poduzete kao odgovor, odmah će biti prijavljeni Vijeću sigurnosti. Te mjere će biti okončane čim Vijeće sigurnosti preduzme potrebne mjere za obnovu i očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti.”

Da bi član 5 mogao biti aktiviran, najprije mora biti pokrenut član 4 (konzultacije partnera u NATO-u), a mora postojati i dokaz da napad na teritorij pogođene države zaista dolazi iz inostranstva. Tek tada država pogođena napadom može zatražiti primjenu člana 5.

O zahtjevu odlučuje Sjevernoatlantsko vijeće, u kojem svaku članicu predstavlja po jedan predstavnik. Odluke se donose jednoglasno, a u eventualnom odgovoru ne moraju učestvovati sve članice./Klix.ba/